"Ovo je prva konkretna politička reakcija kako bi se udovoljilo brigama poljoprivrednika o njihovim prihodima", kažu u Komisiji. Predsjednica Ursula von der Leyen želi seljacima pružiti fleksibilnost u vremenu kada se suočavaju s brojnim izazovima.
Seljaci skeptično reagiraju na ovu najavu. Nazivaju je signalom dobre volje, ali tvrde da će trebati mnogo više od toga. Produženje primjene mjere za jednu godinu smatraju odgađanjem, kaže jedan belgijski vođa poljoprivrednika.
Pravilo o neobrađenim poljoprivrednim površinama je već nekoliko godina dio europske poljoprivredne politike, no do sada nije bilo uvedeno. Ta mjera je zamišljena da ostavi oranice na mirovanju i tako poboljša bioraznolikost. Rat u Ukrajini prije dvije godine natjerao je Europsku komisiju da odgodi primjenu jer se strahovalo od ugroženosti opskrbe hranom.
Seljaci koji žele ostvariti pravo na europske subvencije također moraju dio svojih oranica posvetiti uzgoju usjeva koji vežu dušik - poput leće - takozvanih ulovnih usjeva. Mnogi europski seljaci i tu mjeru smatraju ometajućom za svoj svakodnevni rad. Vide je kao simbol sve strožih pravila koje nameće Europska unija.
U četvrtak je u Bruxellesu planiran europski vrh. Prosvjedi seljaka i europska poljoprivredna politika bit će visoko na dnevnom redu. Europski čelnici država i vlada moraju još dati svoj pristanak prije nego što odgoda postane konačna. Belgija i Francuska već su veliki zagovornici ove odluke.
Teme razgovora na Europskom vijeću bit će i pregovori s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. On je u prosincu stavio veto na 50 milijardi eura potpore Ukrajini. Na dnevnom redu bit će i vojna pomoć Kijevu. Pet europskih čelnika, među kojima su predsjednici Njemačke, Francuske i nizozemski premijer Mark Rutte, u otvorenom pismu zajednički su pozvali na nastavak potpore Ukrajini.
"Početkom 2023. Europska unija se obvezala isporučiti do kraja ožujka 2024. milijun granata Ukrajini. Surova je realnost da nismo ostvarili taj cilj", stoji dalje u otvorenom pismu u 'Financial Timesu'.