Europski povjerenik Frans Timmermans u utorak predstavlja u Europskom parlamentu u Strasbourgu prve financijske okvire EU Zelene politike. Nova Europska komisija predsjednice Von der Leyen i potpredsjednika Timmermansa želi unutar trideset godina učiniti EU održivom, ekološki prihvatljivom i otpornom na klimatske promjene.
Za narednih deset godina potreban je „Plan održivih ulaganja“ u iznosu od oko 1000 milijardi eura. Taj novac treba uglavnom doći iz preraspodjele postojećih stavki u sadašnjem europskom proračunu, uz dodatna ulaganja tvrtki i sufinanciranje država EU.
Europski Zeleni plan u biti znači potpuni preokret u dosadašnjem načinu rada EU, gdje tvrtke i vlade mogu dobiti financijsku potporu za svoje planove, koje se mogu razlikovati od zemlje do zemlje. Kada EU ubuduće bude pružala potporu samo ekološki prihvatljivim projektima usmjerenima na smanjenje CO2 zagađenja zraka i na proizvode koji ne zagađuju, bit će potrebno puno promjena.
Budući planovi aktualne Europske komisije uključuju među ostalim masovnu sadnju stabala i šuma, gradnju energetski učinkovitih kuća te postavljanje milijun punionica za električne automobile. Ako bude po Timmermansovim željama, obitelji diljem Europe moći će uskoro unajmiti električni automobil za fiksni mjesečni iznos. Za to bi Europska investicijska banka trebala pružiti jeftinije kredite prodavačima u istočnoj Europi, što bi omogućilo privatni najam električnih automobila.
Europska komisija također radi na uvođenju carine na uvoz zagađujućih proizvoda koje Europa uvozi iz azijskih ili južnoameričkih zemalja. Pri tome će se ubuduće uzimati u obzir je li kod proizvodnje takvih proizvoda primjenjiva klima neutralnost. Taj plan, po kojem će se „CO2 zagađenje zraka obračunavati na granici“, bit će predstavljen iduće godine.
Plan ulaganja dio je Zelene politike koju su čelnici EU dogovorili u prosincu. Samo se Poljska još nije obvezala na dogovorene ciljeve. Ta zemlja prvo želi jamstva za financijsku kompenzaciju svojih napora. Prijelazni fond možda će Poljsku ipak potaknuti na prihvaćanje.
Zbog toga Von der Leyen i Timmermans zagovaraju poseban fond od 100 milijardi eura za zemlje u kojima će prijelaz sa stare, zagađujuće industrije na proizvodnju bez emisija zahtijevati nesrazmjerno mnogo truda i novca. Prvenstveno se misli na ukidanje rudarenja ugljena u Poljskoj i Slovačkoj.
Financiranje tog prijelaznog fonda u malom dijelu dolazit će iz novog novca EU. Za to treba osloboditi 7,5 milijardi eura u višegodišnjem proračunu 2021. – 2027. O tim 7,5 milijardi složili su se ministri EU, ali još ne i oko cijelog višegodišnjeg proračuna. Nizozemska, Švedska, Danska i Austrija žele zadržati proračun na sadašnjoj razini od 1,00 posto ukupnog gospodarstva; druge zemlje EU su spremne dopustiti malo povećanje. No Europski parlament i Von der Leyen i suradnici tvrde da za nove zadatke treba dodatni novac.
Taj prijelazni fond od 100 milijardi većim će dijelom biti zamjena postojećih subvencija i tzv. strukturnih fondova EU. Iz tih fondova zemlje EU s „siromašnim regijama“, visokom stopom nezaposlenosti, lošom infrastrukturom ili zaostalim socijalnim sustavima već godinama primaju velike subvencije. Zemlje EU mogu taj „strukturni novac“ djelomično koristiti za vlastite projekte. Za Timmermansa postoji bojazan da vlade EU uskoro neće biti previše zainteresirane za „pušače vlastite proizvodnje“.
Pored toga Timmermans smatra da i postojeće poljoprivredne potpore EU trebaju biti korištene drukčije i bolje: ne više kao potpora velikim agrokoncernima i proizvođačima hrane, nego kao podrška dohotku individualnih poljoprivrednika koji proizvode na održiv i ekološki prihvatljiv način. Ni tamo se očekuje velika protivljenja.