Samit Europske unije vrši pritisak na nizozemskog premijera Marka Ruttea da pristane na dugoročni proračun EU-a, a posebno na fond za oporavak od korone. Nizozemska i još tri druge 'škrtice' zemlje žele da se dio potpore EU-a vrati.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na zajedničkoj su konferenciji za novinare rekli da je žurno potrebno riješiti krizu. Zemlje EU-a moraju gledati izvan vlastitih interesa, naglasila je Von der Leyen, bez izričitog imenovanja pojedinih država.
Na početku (rotirajućeg) njemačkog predsjedanja EU-om kancelarka Merkel je izjavila da je Unija na pragu najveće krize od svog osnutka. Rekla je da pandemija korone i očekivana ekonomska kriza upravo pokazuju da države moraju surađivati, a ne se izolirati.
Promotion
Čelnici zemalja EU-a sastaju se 17. i 18. srpnja u Bruxellesu, nadajući se, nakon dva ranija neuspjela pokušaja, da će postići dogovor. Budući da se Nizozemska na vrhu EU-a smatra inicijatorom i vođom 'škrtih četvorke', nizozemski premijer će u ponedjeljak navečer u Haagu ugostiti predsjednika EU-a Charlesa Michela. Predsjednik Europskog vijeća dolazi u rezidenciju Ruttea, Catshuis, gdje će Michel zasigurno nastojati uvjeriti Ruttea.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je prošlog tjedna posjetio Ruttea radi razgovora o fondu. Liberali Rutte, Macron i Michel, socijaldemokrat Sanchez i kršćanski demokrata Merkel oblikovali su nakon europskih izbora petorku koja je sastavila novu Europsku komisiju Ursule von der Leyen. Skupa u pobjedi, zajedno u povratku, bit će to Rutteu često prigovoreno.
Nakon razgovora s Michelom, Rutte u četvrtak navečer mora u Berlin na radnu večeru s kancelarkom Angelom Merkel. Ona nastoji na summitu 17. i 18. srpnja postići dogovor. Zemlje se također moraju složiti oko dugoročnog proračuna EU-a. Merkel je ranije ove godine priznala da će Njemačka u nadolazećim godinama morati više sudjelovati u EU planovima.
Za premijera Ruttea postoje dva važna uvjeta. Prvo, u budžetu EU-a mora ostati zadržano smanjenje nizozemskih doprinosa. Također, novi planovi moraju se financirati štednjom na starijim planovima, premda Nizozemska u političkim područjima kao što su klimatske politike i Zeleni plan priznaje da treba dodatni novac. Drugo, južnoeuropske zemlje EU-a moraju provesti dogovorene reforme ako žele podršku iz fonda za koronu. To se tiče, na primjer, mirovina, naplate poreza i tržišta rada.
Rutte je u petak ponovio kako smatra da nema velike žurbe s fondom za oporavak: još nijedna zemlja nije podnijela zahtjeve. Nema ni pravih izračuna ili podataka o 'opsegu štete'. To će postati vidljivo najranije za nekoliko mjeseci ili sljedeće godine. Premijer ne vidi 'apsolutnu nužnost' da se na EU summitu za dva tjedna dogovori o fondu za koronu. Ipak, želio bi da se postigne dogovor jer bi to "moglo izbjeći mnogo problema i pogoršanja atmosfere".
Nizozemska u tom otporu nije sama. Zajedno s Austrijom, Danskom i Švedskom protivi se Komisijinu planu za fond za oporavak. Otpor je osobito nezadovoljavajući u južnoeuropskim zemljama, ali i u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.