Financijski vrh europskih čelnika o višegodišnjem proračunu prekinut je bez rezultata prije vremena. Prema riječima predsjednika EU-a Charlesa Michela, nije bilo moguće postići dogovor. Zbog izlaska Britanaca iz EU nastao je manjak u prihodima EU proračuna između 60 i 75 milijardi eura.
Pokušaji Michela da premosti različite stavove 27 zemalja članica nisu uspjeli. Kriza je nastala jer Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija ne žele povećati svoj godišnji doprinos. Mnoge druge EU zemlje zapravo žele veći proračun. Također postoji snažan otpor prema mogućim rezovima na poljoprivredne subvencije i fondove za regionalni razvoj.
Ne slažu se EU vlade ne samo oko toga kako nadomjestiti izostanak britanskog doprinosa, već i u vezi s budućom vizijom nove Europske komisije o klimi, Zelenom planu, novim tehnologijama, boljoj graničnoj kontroli i drugim novim politikama. Za to treba osigurati nove izvore prihoda ili drastično rezati postojeće izdatke.
Uz to, Europska komisija i Europski parlament smatraju da treba pronaći „druge prihode“. Mnogi pod tim prikrivenim pojmom misle da bi Europska unija trebala uvesti vlastite „poreze“, na što se većina EU zemalja zasad načelno protivi. Tim bi se EU-om, naime, moglo izravno od stanovnika zemalja članica ubirati porez. Do sada svi EU prihodi idu preko proračuna svake pojedine zemlje članice.
U okviru EU-a već se razmišlja o uvođenju svojevrsnog internetskog poreza kojim bi globalne tehnološke kompanije morale plaćati porez na dobit ostvarenu u tim zemljama. Razmišlja se i o vrstama „poreza na održivost“ na štetne za okoliš uvozne proizvode i na plastične jednokratne boce.
Nizozemska vlada ne želi da Nizozemska doprinosi više nego što to već čini. Nizozemska sada plaća više nego što dobiva, i po tome je peti najveći neto platiša. Godine 2018. Nizozemska je doprinijela 2,5 milijardi eura više u EU proračun nego što je izravno primila. „Prednost koju Nizozemska uživa zahvaljujući jedinstvenom tržištu nije ovdje uračunata“, pojasnio je glasnogovornik Europske komisije.
Nizozemski premijer Mark Rutte nazvao je zastoj u pregovorima „nije katastrofa“. „I zadnji put nismo uspjeli u nekoliko mjeseci“, rekao je Rutte. Neki dijelovi kompromisnog dokumenta predsjednika EU Michela koji je u petak navečer došao za pregovarački stol ugodno su iznenadili Ruttea. U njemu su bile zanimljive stavke za Nizozemsku, uključujući popuste, no taj je dokument odbilo 17 država članica. U dokumentu se također predlaže da Nizozemska dobije još nekoliko godina prihoda od carina.
Prema Michelu, sastanak čelnika bio je koristan i potreban. U idućim danima i tjednima očekuje se mnogo neformalnih konzultacija. Nije poznato kada će se čelnici ponovno sastati. Michel smatra da još nije pravo vrijeme za određivanje datuma novog summita.