Ovaj prijedlog, koji predviđa privremenu zabranu ovih tehnika, suprotan je nalazima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koja ne vidi prigovore na njihovu uporabu. EFSA tvrdi da su NGT-ovi, poput CRISPR-Cas, sigurni i ne predstavljaju veće rizike od tradicionalnih tehnika oplemenjivanja.
Međutim, prijedlog Mađarske je kontroverzan. Nekoliko država članica EU, uključujući Nizozemsku, zalažu se za ublažavanje sadašnjih strogih pravila o genetski modificiranim organizmima (GMO). Oni ističu prednosti NGT-ova, kao što je brži i učinkovitiji razvoj usjeva otpornijih na bolesti i klimatske promjene.
Protivnici, među kojima su Poljska i Mađarska, i dalje su zabrinuti zbog etičkih i zdravstvenih učinaka genetske modifikacije.
Sam mađarski predsjednički mandat također je predmet kontroverzi. Mađarska je u EU kritizirana zbog zabrinutosti oko vladavine prava i demokratskih vrijednosti u zemlji. Te kritike bacaju sjenu na njihovo privremeno vodstvo u EU.
Uz to, europski čelnici trenutno raspravljaju o sastavu nove Europske komisije. Te promjene mogle bi dovesti do izmjena u sadašnjoj poljoprivrednoj politici EU. Stoga se očekuje da u narednim mjesecima neće biti značajnijih odluka vezanih uz regulaciju NGT-ova.
Podjela među državama članicama EU i neizvjesnost oko budućih politika otežavaju usvajanje jedinstvenog stava o NGT-ovima. Dok neke zemlje inzistiraju na inovacijama i napretku, druge ostaju oprezne zbog predostrožnosti i etičkih razloga. Rasprava o budućnosti genetskog oplemenjivanja u europskoj poljoprivredi zasigurno će još dugo ostati izazov.