Njemačka 1. srpnja preuzima dužnost polugodišnjeg predsjedanja Vijećem Europske unije od Hrvatske. Time savezni kancelar Angela Merkel mora riješiti niz velikih pitanja EU-a.
Tijekom njemačkog predsjedanja, u početku su najvažnije teme trebali biti Zeleni dogovor, Brexit, višegodišnji europski proračun i migrantsko pitanje. No pandemija koronavirusa zahtijeva toliko pažnje da je bilo potrebno prilagoditi ambicije, uključujući financiranje mega-fonda za oporavak od korone. Prioritet je sada koordinacija ublažavanja mjera i ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije.
U sljedećih pola godine Njemačka mora uskladiti sve europske članice. Često se pokazalo da Europska unija nije jedinstvena. No kriza uzrokovana pandemijom mogla bi biti prekretnica. Zbog financijske nužnosti sada je odjednom prihvatljivo da EU zadužuje zajednički (iako se tako ne smije zvati), da EU može uvesti poreze (iako se moraju drugačije nazvati), te da se na Konferenciji o budućnosti mora razmišljati o novim zadacima i ovlastima (iako skoro nitko to još ne usudi naglas reći). Merkel je najavila da želi izvući pouke iz korona-krize i postići zajednički pristup.
Promotion
Kako pregovori o Brexitu, tako i višegodišnji financijski okvir trebaju biti zaključeni tijekom polugodišnjeg njemačkog predsjedavanja. Godina 2020. smatra se prijelaznom za Brexit u kojoj se moraju postići svi dogovori, među ostalim i o trgovinskim sporazumima. Ipak, čini se da britanski premijer Boris Johnson, unatoč okolnostima, ne želi ni čuti za produljenje roka pregovora.
Vrh njemačkog predsjedanja trebalo je biti EU-kinaški summit u Leipzigu. U početku se očekivalo da će se sastanak u rujnu održati videokonferencijom. No summit je nedavno odgođen. Na kada još nije jasno. Za Merkel je od velikog značaja da Europa pronađe jedinstven stav prema Kini.
Svijet također treba „jasan glas Europe za zaštitu ljudskog dostojanstva, demokracije i slobode“, rekla je Merkel prilikom predstavljanja svojih EU-planova. Konferencija o budućnosti Europe mogla bi biti prikladan format za raspravu o prijedlozima reformi, primjerice u području vanjske i sigurnosne politike.