Nizozemska koalicijska vlada suočava se s rastućom kritikom od strane vlastitih savjetnika i istaknutih članova zbog nizozemskih prigovora na europsko financiranje. Čak ni predsjednik Nederlandsche Bank, bivši premijer i utjecajni vođa poslodavačkih organizacija ne smatraju da Haag treba biti škrt, već da bi trebao biti velikodušan.
Nizozemska se zajedno s nekoliko drugih zemalja EU protivi trenutnim prijedlozima Europske komisije koji će se u petak raspravljati na videokonferencijskoj sjednici. Posebno je osjetljivo pitanje dodjele bespovratnih sredstava iz fonda za oporavak od korone. Zajedno s Danskom, Švedskom i Austrijom, Nizozemska je ranije iznijela i vlastiti prijedlog. Ove 'štedljive četvorke' žele da fond za oporavak dodjeljuje samo zajmove, a ne bespovratna sredstva.
Upravo su te financijske institucije, poslodavci, savjetnici, parlamentarna oporba i banke koje su uvijek savjetovale vladu da bude oprezna s subvencijama i izdacima prema tom europskom molohu u Bruxellesu, sada one koji inzistiraju kod premijera Marka Ruttea i ministra Wobkea Hoekstre da pređu preko svoje sjene. Nizozemska prijeti da trenutnim protivljenjem ne samo da će kompromitirati vlastitu vjerodostojnost, već i da će unatrag vratiti europsku suradnju i integraciju umjesto da je unaprijedi.
To nije bio samo apel predsjednika poslodavaca Hansa de Boera i predsjednika Središnje banke Klaasa Knota, već i bivšeg premijera Jan-Petera Balkenendea. Za nizozemske prilike iznimno je da se bivši premijer ili ministar izjašnjavaju o politici svojih nasljednika. To sve više podriva nizozemsku kritiku velikih briselskih planova.
Štoviše, čini se da nizozemsko „ne“ sve više postaje opravdanje i forma, a ne stvarna činjenica ili sadržaj. Iza kulisa EU je u posljednjim tjednima udovoljeno mnogim ranijim primjedbama „štedljive četvorke“. U stvarnosti se sada radi samo o tome da će zemlje EU ubuduće morati povećati svoje godišnje doprinose. No s druge strane, dobit će i više europskih zadataka.
Plan koji je predložila Europska komisija za fond za oporavak od korone vrijedan 750 milijardi eura dugoročno će se sam povratiti, kaže i jedan od najviših i najutjecajnijih visokih dužnosnika u Bruxellesu. Prema riječima najvišeg službenika za proračun, Nizozemca Gert-Jana Koopmana, gospodarski rast u narednim godinama na kraju će pokriti troškove. U početku će od toga najviše profitirati južne zemlje EU, priznao je. No i Nizozemska bi na kraju imala koristi ukoliko cijela Europa ponovno krene naprijed. "Svi imaju korist", rekao je Koopman, koji je također naveo da plan pomaže u održavanju Europske unije na okupu.
Predsjednik Klaas Knot Nederlandsche Bank (DNB) smatra da je Komisijin plan dobar polazni temelj za pregovore. No točno oblikovanje plana, po njegovu mišljenju, politička je odluka. Bivši premijer Jan Peter Balkenende htio bi da se rasprava manje bazira na podjelama između "nas" i "njih".
Čak su se i nizozemski zastupnici u Europskom parlamentu različitih stranaka uglavnom složili s novim proračunom EU i nisu razumjeli odbijanje Ruttea i Hoekstre. Voditeljica CDA-ove delegacije Esther de Lange pozdravlja prijedloge. Smatra da je trajalo predugo. Međutim, upozorila je na zajedničko zaduživanje.
D66 pozdravlja "europski spasilački pojas" i poziva nacionalne vlade da brzo donesu odluku. Zastupnica u Europskom parlamentu Sophie in ’t Veld kaže: "Premijer Rutte i ministar Hoekstra sada moraju shvatiti da je europski interes također i nizozemski interes. Ulaganje u Europu jest ulaganje u nas same." Podrška, prema D66, mora biti uvjetovana poštivanjem demokracije i vladavine prava.
Prema Derku Janu Eppinku (Forum za demokraciju), fond pomoći za koronu predstavlja "politički državni udar" Europske komisije.
Paul Tang (PvdA) naziva prijedloge "vrlo razumnima" te je kritizirao četiri "štedljive zemlje" – Nizozemsku, Austriju, Dansku i Švedsku. "Gledati s utvrđenog zdanja prema svijetu u plamenu nije rješenje za globalnu krizu. Sada je vrijeme da djelujemo zajedno i pravedno podijelimo troškove."