Ministar Adema stoga u 2023. drži do svojih dogovora s Donjim domom i svojim kolegama iz EU, ali vidi druge mogućnosti za sljedeću godinu.
Nakon mjesečnog sastanka o poljoprivredi EU u Bruxellesu, Adema je na pitanje rekao da je spreman kod povjerenika za poljoprivredu Wojciechowskog zagovarati poseban režim za 'područja osjetljiva na ispiranje'. Takve primjere vjerojatno imaju i druge zemlje EU-a u praksi. Možda bi trebalo gledati samo na 'nekulture'.
Adema je najavio da je spreman na dijalog s nizozemskim poljoprivrednim sektorom. Time je reagirao na nedavni zahtjev nizozemskog poljoprivrednog saveza LTO. Uzgajivači krumpira istaknuli su da se priroda jednostavno ne pridržava ljudskog kalendara.
Adema je rekao da ako sektor ponudi alternativu koja odgovara europskim brojkama i kriterijima za ispiranje i onečišćenje tla, on je spreman s time otići u Bruxelles. S takvim pristupom (ostajući u okvirima okolišnih kriterija, ali na drugačiji način) Nizozemska je prošle godine uspjela otvoriti zastojeću raspravu u EU-u o dopuštanju gnojidbe iz prirodnih izvora (Renure).
I druge zemlje su već ranije bezuspješno u Bruxellesu tražile pomicanje kalendarskog datuma za sjetvu ulovnih kultura. Zemlje EU-a žele očuvati ciljeve zajedničke poljoprivredne politike, ali ako se ti kriteriji mogu postići na druge načine, obično se o tome može razgovarati u Bruxellesu, poruka je Ademine izjave.
Također je istaknuo da, primjerice, sektor krumpira već sada može odabrati, zbog sporog rasta usjeva, da ipak žanje nakon 1. listopada (i sije ulovne kulture), pri čemu će od Bruxellesa sljedeće sezone imati dozvolu za 5 kilograma manje gnojiva. Prema Ademi, postoje poljoprivrednici koji ni tih 5 kilograma ne dosegnu.