Prijedlog o pesticidima doživio je odgodu jer neke zemlje EU ne žele nikakvo ograničenje upotrebe kemikalija u poljoprivredi, ili ga žele odgoditi barem do europskih izbora (lipanj 2024.). Prijedlog je prije pola godine tadašnje češko predsjedništvo ‘vratilo’ povjerenicima Timmermansu, Sinkeviciusu i Kyriakides, tražeći dodatno „istraživanje posljedica“.
Iz dodatnog izvještaja od 218 stranica proizlazi da su posljedice za većinu poljoprivrednih proizvoda znatno manje nego što se očekivalo, da neće biti potpune zabrane (samo za javne parkove i zelene površine) i da se ograničenja u stočarstvu i povrtlarstvu primjenjuju samo na zaista „opasna“ (za zdravlje ugrožavajuća) sredstva.
Štoviše, Bruxelles je već ranije jasno naglasio da zemlje koje su već znatno smanjile uporabu pesticida trebaju biti nagrađene nižim ciljevima.
Dodatni izvještaj o posljedicama nedavno je procurio i moguće će ga Europska komisija predstaviti 5. srpnja. No Bruxelles to povezuje i sa svojim prijedlogom zakona o očuvanju prirode o kojem će ENVI odbor za okoliš Europskog parlamenta održati završno glasovanje u utorak.
Trenutno švedsko predsjedništvo EU uložilo je i dva tehnička kompromisa vezana za prijedlog o pesticidima. Time članice imaju slobodu izbora da donesu smjernice za pojedine usjeve ili skupine usjeva. Također, zemlje EU mogu odlučiti ispuniti tu obvezu donošenjem obvezujućih pravila.
Članice moraju sastaviti smjernice ili pravila za usjeve čija površina zajedno zauzima 75 % (prije 90 %) poljoprivrednog zemljišta. Većina zemalja EU, uključujući Nizozemsku, podržava ove mogućnosti izbora, što Adema navodi u svom komentiranom dopisu Parlamentu.
Uz to, ministri poljoprivrede na dvodnevnom sastanku raspravljaju i o zahtjevu sedam zemalja EU za produljenje dviju privremenih olakšica u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i sljedeće godine. One su i dalje potrebne zbog ugrožene globalne sigurnosti hrane uslijed ruskog rata u Ukrajini. Europska komisija pak kaže da su posljedice na hranu pod pritiskom, ali dosad su relativno podnošljive.
Radi se o dvije olakšice vezane za obaveznu plodoredu i neupotrebu neobrađene zemlje u korist poticanja biološke raznolikosti. Te su dvije derogacije prošle godine, pod pritiskom Europskog parlamenta („privremeno, za jednu godinu“), uključene u ZPP za razdoblje 2023.-2027. kad je postalo jasno da će ukrajinski izvoz žitarica biti pogođen ruskom blokadom luke Crnog mora.
U zagovaranju Estonije, Latvije, Litve, Finske, Poljske, Češke i Mađarske ističe se i trajna suša i povezani slabiji urodi zbog čega bi proširenje proizvodnih mogućnosti bilo poželjno.