Ministri financija EU-a postigli su u Luksemburgu sporazum o uspostavi posebnog poticajnog fonda za zemlje EU-a koje koriste euro kao sredstvo plaćanja. Predloženi fond sada je slaba sjena ranijih najvećih planova francuskog predsjednika Macrona, koji je želio veliki fond izvan proračuna EU-a i izvan odlučivanja EU-a.
Pregovori o obliku i financiranju Instrumenta proračunske potpore za konvergenciju i konkurentnost (BICC), kako se službeno naziva, trajali su gotovo dvije godine. Instrument je namijenjen za strukturne reforme i ulaganja kako bi eurozona bila jača, ali izrazito nije 'proračun eurozone'.
Nizozemska ministrica financija Wobke Hoekstra od početka je bila protiv odvojenog tokova novca za zemlje eurozone. Osim toga, nije bilo jasno odakle bi danas taj novac trebao dolaziti. Prema ministru Hoekstri, u Luksemburgu su sada "poduzeti dobri koraci prema boljoj potrošnji sredstava EU-a povezivanjem proračuna s reformama".
Pregovori o veličini 'fonda', koji će se financirati iz višegodišnjeg proračuna Europske unije od 2021. do 2027., tek trebaju početi. No prema očekivanjima, za devetnaest zemalja eurozone bit će dostupno ne više od 20 milijardi eura u sedam godina. Također su postignuti dogovori o pristupu tim sredstvima za zemlje koje nisu u eurozoni.
Čini se da je postignut i određeni napredak u uvođenju oporezivanja interneta na razini cijele Europe, tzv. 'internet-poreza', koji je Francuska već uvela ranije ove godine. Nakon što unutar EU nije postignut dogovor, Francuzi su to učinili sami. Sada je i Italija najavila uvođenje poreza na 'prihode stečene preko granice'. Prema Italiji, porez bi se trebao plaćati u zemlji u kojoj se ostvaruje promet i dobit.
Zemlje EU-a koje su oklijevale oko uvođenja novog digitalnog poreza ranije su zahtijevale da bi taj korak trebao vrijediti globalno, a tek ako to ne uspije, EU bi ga trebala uvesti. Upravo ovog tjedna, OECD-ovi računovođe su objavili da je takav internet-porez moguć.