Predsjednik EU Charles Michel najavljuje u petak tijekom video-summita teške pregovore o planu oporavka od korone i višegodišnjem proračunu EU-a (MFK) za razdoblje 2021.–2027. Michel ne očekuje proboj, predviđa novi EU-summit u srpnju te kaže da je pred čelnicima država i vlada još mnogo posla.
Na stolu je prijedlog Europske komisije za višegodišnji proračun (MFK) iznosu od 1100 milijardi eura i fond za oporavak od korone od 750 milijardi eura, od čega 500 milijardi u obliku bespovratnih sredstava. Neto-plaćatelji Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija više puta su dali do znanja da ne žele trošiti više.
Ove četiri zemlje prvenstveno žele da južnoeuropske zemlje pogođene koronakrizom pokrenu svoje gospodarstvo jeftinim zajmovima, a ne europskim poklonima ili potporama. Postavlja se pritom pitanje treba li svaki zahtjev proći sve EU-procedure za isplate i hoće li EU-uprava i političari moći postavljati razne uvjete.
Predsjednik EU Michel prije je utvrdio da su stajališta čelnika država i vlada u mnogim pitanjima usklađena. No o visini i sadržaju višegodišnjeg proračuna, uvođenju novih europskih poreza i o odbicima koje zemlje poput Nizozemske trenutačno još primaju, očekuje se još mnogo borbe.
Ranije ove godine njemačka kancelarka Angela Merkel zaključila je da Njemačka mora više doprinijeti EU-u, ne samo za oporavak od ekonomske štete uzrokovane koronom, nego i za održavanje i poboljšanje europske ekonomske infrastrukture. Nakon toga su uglavnom Austrija i Nizozemska ostale najglasniji protivnici nekontrolirane financijske potpore južnoeuropskim zemljama i zaduživanja EU-a.
Nizozemska koalicijska vlada sada kaže da traži kompromis oko europskog fonda za oporavak. Radi se o puno više nego samo o pitanju treba li fond davati zajmove ili bespovratna sredstva, kaže premijer Rutte. Četiri prosvjedujuće zemlje EU-a smatraju da južne zemlje kao protivvrijednost pomoći prvenstveno trebaju provesti reforme na tržištu rada i u mirovinskim sustavima.
Ako na EU-summitu ne bude rješenja, Europska unija izići će iz krize oslabljena, upozorio je liberalni premijer Mark Rutte. Prema Rutteu, postoje i drugi izazovi. Ako se ekonomske razlike u Europi povećaju jer se sjeverne zemlje brže oporavljaju nego južne, to predstavlja rizik za stabilnost unutar EU-a, rekao je Rutte. Zato je potrebno da novac ode u pogođene zemlje, čime podupire ranije pozive na pomoć tim zemljama.
Rutte se također slaže s drugim čelnicima EU-a koji tvrde da EU mora ojačati, a ne oslabiti. U tome važnu ulogu ima sve nestabilnija međunarodna politika. Rutte ističe sve složeniji odnos između SAD-a i Kine te ulogu Rusije. U toj složenoj igri Europa prijeti da postane lutka na koncu.
Da bi se suočili s tim problemima, prema Rutteu treba pronaći srednji put. Iako se uglavnom čini da je pitanje hoće li se davati zajmovi ili bespovratna sredstva, prema Rutteu to nije slučaj. "Srž problema je hoće li zemlje biti spremne provoditi reforme. To je ključna točka." Time će u budućnosti biti bolje pripremljene za nove krize.