Trenutno belgijsko predsjedništvo EU-a navodi da će najranije u lipnju tražiti od zemalja EU-a zauzimanje stajališta i glasanje. Budući da je Europski parlament (EP) tada na izbornom odmoru, završni pregovori svakako će biti pomaknuti na jesen.
Krajem prošle godine ni prethodno španjolsko predsjedništvo EU-a nije uspjelo uskladiti stajališta 27 zemalja EU oko ovog prijedloga.
Najveći kamen spoticanja je pitanje treba li najjednostavniji oblik genetske modifikacije (tzv. Crispr-Cas tehnologija rezanja) biti dopušten i u ekološkoj poljoprivredi, te treba li takva modifikacija uvijek biti naznačena na etiketi.
Nije još odlučeno mogu li (kemijska) poduzeća podnositi patente za sjeme i sadni materijal obrađen NGT-om. Također nije određeno hoće li Crispr-Cas tehnologija biti dopuštena samo za ograničen broj poljoprivrednih proizvoda ili za sve.
Europski parlament je već u veljači izjavio da će biti potrebna nova označavanja jer NGT-uređivanje, prema političarima EU-a, mora biti izuzeto iz ekološke poljoprivrede. To stajalište podržava blokirajuća manjina zemalja EU, ali ne i sve.
Da prijedlog za ubrzano odobravanje novih GMO-tehnika prijeti da zapne, nije posve iznenađujuće. Početkom prošle godine prijedlog je - pod pritiskom kršćansko-demokratske EPP u Europskom parlamentu - bio povezan s SUR-prijedlogom za smanjenje uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi.
Taj je posljednji prijedlog prošle godine potom, pod pritiskom nekoliko zemalja EU i centru-desne većine u Europskom parlamentu, toliko ublažen da su izvorni pristaše povukli svoju konačnu podršku planu pesticida. Time je - što je vrlo neuobičajeno - uklonjen s EU-agende.
Slično se sada prijeti i NGT-prijedlogu, kao i također kritiziranom Zakonu o obnovi prirode, ažuriranju zakona o dobrobiti životinja, prijedlogu EU-direktive protiv zagađenja tla i Zakonu o šumama koji je još uvijek u pripremi.