Europski čelnici država sastali su se u Bruxellesu na svojem „financijskom“ samitu EU-a na peti dan pregovora i napokon postigli dogovor o dosad neviđeno velikom gospodarskom poticajnom paketu i sedmogodišnjem višegodišnjem proračunu. Taj se dogovor već naziva „povijesnim“
Dogovoreni paket za oporavak od korone od 750 milijardi eura te sedmogodišnji proračun EU-a od 1,074 bilijuna eura predstavljaju prekretnicu, budući da su se zemlje EU-a sada prvi put odlučile zajednički posuditi velik iznos na financijskim tržištima kapitala. Zajednički dug za pojedine zemlje do sada je bio nezamisliv u EU-u.
Pod vodstvom nizozemskog liberalnog premijera Marka Ruttea, „četiri škrtice“ među zemljama EU-a (Austrija, Švedska, Danska i Nizozemska) dugo su se opirale prevelikim nekontroliranim „poklonima“ iz fonda za koronu.
Iako ukupni iznos fonda ostaje na 750 milijardi eura, omjer između subvencija i zajmova na kraju je uravnotežen. U završnom prijedlogu sada stoji 360 milijardi eura zajmova i 390 milijardi eura subvencija, što se kod većine i dalje smatra pristojnim rezultatom.
Iako još nisu poznati svi detalji dogovora, već je jasno da će posljednje financijske promjene imati velike posljedice za najvažnije programe EU-a, od kojih neki čine temelje trenutnih prioriteta Europske komisije.
Jedini instrument namijenjen podršci zdravstvenom sektoru u potpunosti je ukinut, a Horizon Europa, namijenjen poticanju inovacija, također je znatno revidiran. Financiranje politike susjedstva i Solventnog potpornog instrumenta, fonda od 26 milijardi eura za podršku ekonomski održivim privatnim poduzećima, oboje su izostavljeni.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je „žalosno“ što je instrument za solventnost ukinut, ali i dalje je označila cijeli sporazum kao „veliki korak prema oporavku“. Osim toga, četiri tvrdoglava saveznika ostvarila su veći popust na svoje godišnje doprinose EU-u. Upornim zahtjevima za manjim iznosima subvencija, štedljive zemlje sada su, prema kritikama, potkopale vlastiti cilj modernizacije proračuna u cjelini.
Proboj je i što su čelnici EU-a pristali da EU počne nametati „svoje“ poreze i tako ostvarivati „svoje“ prihode. Time EU više nije u potpunosti ovisan o dobroj volji država članica koje financiraju rad EU-a putem svojih godišnjih doprinosa.
Njemačka kancelarka Angela Merkel – čija zemlja trenutno predsjedava rotirajućim predsjedništvom EU-a – u prvoj je reakciji rekla: „Europa je pokazala sposobnost da krene novim putem u ovako izvanrednoj situaciji. Postavili smo financijsku osnovu za EU za sljedećih sedam godina.“
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je „ova vrhunska sjednica ona čije će posljedice, vjerujem, biti povijesne“. Dodao je da je franko-njemačka suradnja bila ključna za postizanje dogovora. Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je da je „napisana jedna od najsjajnijih stranica europske povijesti“ i pohvalio dogovor kao „autentični Marshallov plan“.
Međutim, njihov nizozemski kolega Mark Rutte odbio je pristati da je riječ o povijesnom sporazumu.