Ovaj poziv dolazi usred porasta krajnje desničarskih stranaka protiv imigracije u Europi, što je nedavno potvrđeno pobjedom austrijske FPÖ na izborima te dominantnom potporom sličnim strankama u zemljama poput Italije, Francuske, Nizozemske i Njemačke.
Poziv su sastavile Nizozemska i Austrija, a podržavaju ga zemlje poput Francuske, Italije, Njemačke, Češke, Danske, Grčke, Finske i Hrvatske.
Četrnaest zemalja članica EU-a zajedno s tri zemlje izvan EU-a koje su uključene u Schengenski prostor – Norveškom, Švicarskom i Lihtenštajnom – uputile su poziv Europskoj komisiji da predloži novi zakon kojim bi se ubrzao povratak migranata u njihove matične zemlje. Taj će se zahtjev ove sedmice prvi put neformalno raspravljati („za vrijeme ručka“) iza zatvorenih vrata.
Te zemlje smatraju da sadašnja pravila ostavljaju previše prostora za tumačenje sucima, što uzrokuje odgode u procesu protjerivanja. Potpisnici inzistiraju da Bruxelles nametne jasne obaveze za povratak i smanji prostor za pravne prigovore. To je moguće samo ako se slože zemlje EU-a i Europski parlament.
Rasprava o politici povratka privremenih tražitelja azila već godinama utječe na političke diskusije unutar EU-a. Zemlje poput Grčke i Italije žestoko su pogođene migrantima koji dolaze preko Sredozemnog mora. Te zemlje već godinama pozivaju na pravednu raspodjelu („distribuciju“) smještaja tražitelja azila.
Po mišljenju zagovornika, zaoštrena politika povratka ne bi samo mogla smanjiti pritisak na te zemlje, već i poslužiti kao sredstvo odvraćanja budućih migranata koji ilegalno pokušavaju doći u Europu. Nova desničarska koalicija u Nizozemskoj navodi da se želi povući iz EU pravila o prihvatu migranata.
Prema podacima Eurostata, 2023. godine 484.160 državljana koji nisu državljani EU dobilo je nalog za napuštanje EU-a, od kojih se 91.465 (18,9%) zaista vratilo. Jedno od predloženih zapažanja jest da odbijeni migranti koji nisu vraćeni predstavljaju sigurnosni rizik, što se već od 2018. godine raspravlja, ali još nije formalno prihvaćeno.
Ovaj stroži pristup migraciji proizašao je iz zabrinutosti zbog migracijskih tokova i pritiska koji oni stvaraju, naročito u Njemačkoj gdje je vlada nedavno odlučila uvesti privremene granične kontrole. Druge zemlje, poput Austrije, Mađarske i Slovačke, već dulje provode slučajne granične kontrole unatoč Schengenskim dogovorima.
Poziv na pooštravanje pravila dolazi nekoliko tjedana prije ključnog EU summita o migracijama. Na njemu će se razmatrati, među ostalim, prijedlozi za upravljanje migracijskim dosjeima i obveza migranata da surađuju u procesu identifikacije.