Čelnici država EU-a održali su u petak na videokonferenciji „konstruktivne“ rasprave o višegodišnjem proračunu EU-a (1180 milijardi) i fondu za oporavak od korone (750 milijardi), ali još nisu postigli dogovor.
Međutim, šefovi država i vlada nakon četverosatnog video sastanka izjavili su da će na sljedećem sastanku, vjerojatno u srpnju, prevladati krizu i obećali su postizanje sporazuma unatoč velikim razlikama među državama članicama.
Kako se očekivalo, na videokonferenciji nije bilo zaključaka ni rezultata. Rasprava je služila kao prva prilika da iznesu svoje prioritete i izraze zabrinutost zbog paketa, što je eufemistički prikrilo još postojeće protivljenja. U tome ‘štediše četvorka’ (Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska) stoje ravno suprotno od ostalih zemalja EU-a.
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je nakon sastanka da novac iz fonda za koronu mora svakako doći ondje gdje je stvarno potreban. Zato ne želi koristiti postojeću EU raspodjelu sredstava, koja se temelji na stanju zemalja prije pandemije, za pomoć u borbi protiv korone. Ta trenutna raspodjela dodjeljuje velike iznose ozbiljno pogođenoj Italiji i Španjolskoj, ali (na primjer) i Poljskoj ili drugim zemljama koje su puno manje pogođene.
„Važno je pomagati jedni drugima“, naglasio je Rutte. Prema njemu, ključno je da „zemlje koje nisu imale zalihe“ ne zapadnu još dublje u probleme i da se unija ne poremeti. No od tih zemalja se također smije očekivati „solidarnost“ da u budućnosti „brinu same o sebi“, smatra on. Reforme mirovinskih sustava i tržišta rada te prikupljanje poreza, „sve su to potrebne stvari“, upozoravao je premijer, ponavljajući svoj apel.
Nizozemska vlada s tvrdim stavom podcjenjuje „problematiku koja nam dolazi“, rekao je bivši predsjednik De Nederlandsche Bank (DNB) Nout Wellink. On očekuje da će posljedice krize biti „vrlo velike“ i stoga se vlada mora zapitati: „u kojoj mjeri ste spremni biti solidarni?“ „Jer ovo je trenutak istine koji nam stiže.“
Wellink je rekao da su, što se njega tiče, darovi, veliki kamen spoticanja za Nizozemsku, nisu problem. Čini se da nisu svjesni da bi problemi s dugom koji nam dolaze mogli zahtijevati velike žrtve ako želimo ostati dio Europe i zadržati Europu zajedno, kazao je. Prema Wellinku, Nizozemska „ništa nije naučila iz 2012. godine“, kada je grčka dužnička kriza podijelila Europsku uniju.
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ECB), upozorila je da postoje rizici za financijska tržišta ako ne bude paketa pomoći za gospodarski oporavak. Francuska i Njemačka navodno inzistiraju da se pitanje riješi idućeg mjeseca.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je čelnicima da je trenutačni paket ambiciozan, ali zapravo „ne ide dovoljno daleko koliko je potrebno.“ Upozorio je da Europski parlament, koji mora odobriti višegodišnji proračun, neće prihvatiti manji paket od planiranog.
„Moramo ovaj prijedlog smatrati početnom pozicijom“, kazao je Sassoli, koju valja dalje unapređivati. Europski parlament želi veći proračun, dok neke zemlje još uvijek žele rezove. Sassoli se složio s Rutteom i također nije za pomoć najteže pogođenim zemljama isključivo u obliku zajmova. To bi dovelo do „nejednakih učinaka na zaduženost država članica i samo bi koštalo EU više novca.“