Ministar poljoprivrede Henk Staghouwer preuzeo je inicijativu u EU za razvoj nove ekološki prihvatljive industrije umjetnih gnojiva koja obrađuje građevne materijale iz prirodnog stajnjaka. Mnoge zemlje EU su pozitivno reagirale, a Europska komisija sada će brzo razmotriti kako to omogućiti.
Nizozemska zalaže se za preradu životinjskog stajnjaka u prirodno gnojivo kao alternativu korištenju kemikalija ili razbacivanju mokrog stajnjaka. Industrijskom preradom životinjskog izmeta i bio-otpada u granule ili prah za novu vrstu suhih umjetnih gnojiva smanjuje se potreba za kemijskim gnojivima.
Europska unija bi tako postala više „samoopskrbljiva“ i manje ovisna o uvozu skupih ruskih gnojiva. Proizvodnja poljoprivrednih kultura može se održavati i kada je umjetno gnojivo preskupo ili nedostupno. Ovo rješenje ne vodi do povećane upotrebe dušika na parceli.
Nizozemski ministar je na Vijeću za poljoprivredu EU istaknuo da razvoj takvog otpada može stvoriti novi poljoprivredni model zarade. Bolja lokalna uporaba životinjskog stajnjaka ima koristi ne samo za okoliš, već i za ekonomsku dobit stočara i poljoprivrednika koji uzgajaju biljke na poljima.
„Danas smo napravili ogroman korak. Godinama istražujemo i provodimo probne projekte, a sada izgleda da će se to ostvariti. Sve zemlje EU shvatile su da moramo postati manje ovisni o uvozu umjetnih gnojiva“, izjavio je Staghouwer novinarima iz Nizozemske u Bruxellesu nakon sastanka ministara.
Prema Staghouweru, ruski rat u Ukrajini jasno je pokazao da je europska poljoprivreda vrlo ovisna o uvozu zemnog plina, kritičnih sirovina i umjetnih gnojiva, osobito iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine.
Međutim, kako strano umjetno gnojivo postaje sve skuplje, postaje financijski isplativije ulagati u vlastite inovacije. Nizozemski prijedlog se također uklapa u strategiju od farme do stola (manje kemikalija i umjetnih gnojiva) za daljnje jačanje održivog razvoja poljoprivrednog sektora.
Ulaganja u ovakve nove industrijske grane su velika i povrat ulaganja obično traje 10 godina ili više. Kako bi se sektor potaknuo na ulaganja, potrebno je da iznimka od trenutnih pravila traje dovoljno dugo da proizvođači mogu povratiti svoja ulaganja, istaknuo je Staghouwer.
Nizozemska je ideju o novoj industriji za „prirodna umjetna gnojiva“ već krajem prošle godine predstavila na Vijeću za poljoprivredu, argumentirajući da europska pravila potiču ponovnu upotrebu obnovljenih sirovina. Za to je ipak potrebna iznimka od Direktive o nitrata.
Obično je o tome u Nitratskom odboru u Bruxellesu teško postići suglasnost, no Nizozemska i sve veći broj drugih zemalja EU smatraju da su sada prisutni „promijenjeni uvjeti“. Staghouwer smatra da Europska komisija to treba omogućiti u srednjoročnom roku (5 – 8 godina).
S obzirom na hitnost i potrebu za kratkoročnim rješenjem, Nizozemska stoga traži od EU da već sada dopusti odstupanje od nekih pravila, pri čemu nova gnojiva od obnovljenih hranjivih tvari i dalje zadovoljavaju postojeće europske minimalne kriterije, tzv. ReNure kriterije u zonama osjetljivim na nitrate.