Ministri za energiju smatraju da se u zemljama EU treba koristiti deset posto manje energije: pet posto je obavezujuće, a dodatnih pet posto dobrovoljno. To bi trebalo stupiti na snagu već 1. prosinca, ako njihov trostupanjski plan idući tjedan odobre na izvanrednom summitu EU-a čelnici država.
Ministri za energiju prepuštaju konkretnu provedbu samim zemljama EU; neće postojati obvezni paket mjera za sve države. To bi bio zahtjev za svaku pojedinu članicu, no svaka zemlja sama odlučuje kako će ga implementirati.
Zbog toga ministri također nisu pristali na zahtjev europskog poljoprivrednog saveza Copa-Cogeca da se poduzeća u prehrambenom lancu izuzmu od obvezne uštede energije. Također je odbijen zahtjev udruga za zaštitu životinja da se 'energetski proždrljiva' bioindustrija privremeno potpuno zaustavi.
Osim obavezne uštede (između prosinca i travnja), ogromni dobici vjetroelektrana i solarnih elektrana koje ne koriste fosilna goriva će se oporezivati kako bi se građanima i poduzećima mogla dati subvencija, a elektrane koje koriste fosilna goriva (plin, ugljen, nafta) morat će iz svojih dobiti uplatiti "solidarnostni doprinos".
Europska komisija je istaknula da ovi viškovi dobiti mogu iznositi čak 140 milijardi eura pomoći zemljama EU koju mogu usmjeriti prema svojim kućanstvima i poduzećima.
Do sada još nije uvedena maksimalna cijena za uvoz ruskog plina. Nizozemska se zalaže za to. Nekoliko drugih zemalja, uključujući Mađarsku, koja je jako ovisna o ruskom plinu, nije za to. Nizozemska smatra da druge zemlje EU trebaju podržati istočne države koje su još uvijek u velikoj mjeri ovisne o ruskom plinu.