Zagovornici ističu borbu protiv širenja dječje pornografije, protivnici pak upozoravaju na opasnost od klizavog terena prema Velikom bratu, masovnom nadzoru i narušavanju temeljnih prava.
Srž prijedloga je da pružatelji usluga i platforme (kao što su Twitter, Facebook, Telegram) pregledavaju poruke i e-poštu svojih korisnika prije slanja, provjeravajući njihov sadržaj. Kršenja pravila EU-a pružatelji bi trebali prijaviti Europolu, koji to potom može proslijediti policiji i pravosuđu.
Budući da usluge poput WhatsAppa i Signala koriste end-to-end enkripciju, tehnički se istraga prebacuje na telefone ili računala korisnika: tzv. skeniranje na strani klijenta (client-side scanning, csa). Ovaj je princip sada središte intenzivne europske rasprave: EU sama ne krši šifriranje, već to dozvoljava pružateljima prije slanja poruka.
Trenutno predsjedništvo EU-a Danska predstavilo je u srpnju kompromis koji navodi da enkripcija ne smije biti "oslabljena ili zaobiđena" te da se može koristiti samo "certificirana" (čitaj: dopuštena) tehnologija za detekciju. Kritičari to nazivaju semantikom: ako se skeniranje vrši prije šifriranja, to je u biti stražnja vrata. Ova napetost predstavlja jedan od glavnih čimbenika predstojećeg glasanja.
Više zemalja EU podržava danski prijedlog, no još postoji blok protivnika i neodlučnih. Nizozemska je prošli tjedan izričito izrazila protivljenje "nalozima za detekciju" i upozorila na preventivno nadgledanje nedužnih građana. Također, zemlje poput Poljske, Austrije i Belgije spominju se kao kritične ili nesklone u još uvijek trajućim diplomatskim pregovorima.
Njemačka se smatra presudnom: ako Berlin pristane, vjerojatno će prestati blokirajuća manjina i plan može krenuti dalje — ne samo zbog političke težine Njemačke, već i zbog udjela u stanovništvu EU-a. No, Njemačka još nije dala suglasnost.
Prema dostupnim informacijama, u oko polovici slučajeva osuda teških kaznenih djela u EU već se koriste elektronički dokazi. Više od 500 kriptografa i stručnjaka za sigurnost upozorava kako je masovno skeniranje na strani klijenta tehnički nesigurno i vodi do nerealnih očekivanja.
Usluge šifriranja izrazile su slične zabrinutosti; neki pružatelji usluga radije bi napustili EU tržišta nego prihvatili strože sigurnosne zahtjeve. To je jedan od razlozi koje Njemačka do sada navodi.
U međuvremenu, prijedlog također izaziva širi sukob moći između Bruxellesa i velikih tehnoloških tvrtki. Američke tech kompanije već dulje kritiziraju strogi europski pristup (DMA/DSA) koji ograničava tržišnu moć i upotrebu podataka, upozoravajući na štetu za inovacije i usluge. Međutim, europski regulatorni organi ostaju pri svojoj politici i ističu potrebu za učinkovitim provođenjem zakona.