IEDE NEWS

Zemlje EU još uvijek se ne slažu oko kontrole na šifriranim aplikacijama i emailovima

Iede de VriesIede de Vries
U EU već mjesecima tinja novi sukob oko građanskih prava i sloboda na internetu. 27 ministara unutarnjih poslova trebali su 14. listopada pokušati postići dogovor o dodatnim ovlastima za prethodnu kontrolu šifrirane komunikacije. No, to je opet odgođeno.
Afbeelding voor artikel: EU-landen nog niet eens over controle op  versleutelde apps en emails

Zagovornici ističu borbu protiv širenja dječje pornografije, protivnici pak upozoravaju na opasnost od klizavog terena prema Velikom bratu, masovnom nadzoru i narušavanju temeljnih prava.

Srž prijedloga je da pružatelji usluga i platforme (kao što su Twitter, Facebook, Telegram) pregledavaju poruke i e-poštu svojih korisnika prije slanja, provjeravajući njihov sadržaj. Kršenja pravila EU-a pružatelji bi trebali prijaviti Europolu, koji to potom može proslijediti policiji i pravosuđu.

Budući da usluge poput WhatsAppa i Signala koriste end-to-end enkripciju, tehnički se istraga prebacuje na telefone ili računala korisnika: tzv. skeniranje na strani klijenta (client-side scanning, csa). Ovaj je princip sada središte intenzivne europske rasprave: EU sama ne krši šifriranje, već to dozvoljava pružateljima prije slanja poruka.

Promotion

Trenutno predsjedništvo EU-a Danska predstavilo je u srpnju kompromis koji navodi da enkripcija ne smije biti "oslabljena ili zaobiđena" te da se može koristiti samo "certificirana" (čitaj: dopuštena) tehnologija za detekciju. Kritičari to nazivaju semantikom: ako se skeniranje vrši prije šifriranja, to je u biti stražnja vrata. Ova napetost predstavlja jedan od glavnih čimbenika predstojećeg glasanja.

Više zemalja EU podržava danski prijedlog, no još postoji blok protivnika i neodlučnih. Nizozemska je prošli tjedan izričito izrazila protivljenje "nalozima za detekciju" i upozorila na preventivno nadgledanje nedužnih građana. Također, zemlje poput Poljske, Austrije i Belgije spominju se kao kritične ili nesklone u još uvijek trajućim diplomatskim pregovorima.

Njemačka se smatra presudnom: ako Berlin pristane, vjerojatno će prestati blokirajuća manjina i plan može krenuti dalje — ne samo zbog političke težine Njemačke, već i zbog udjela u stanovništvu EU-a. No, Njemačka još nije dala suglasnost.

Prema dostupnim informacijama, u oko polovici slučajeva osuda teških kaznenih djela u EU već se koriste elektronički dokazi. Više od 500 kriptografa i stručnjaka za sigurnost upozorava kako je masovno skeniranje na strani klijenta tehnički nesigurno i vodi do nerealnih očekivanja.

Usluge šifriranja izrazile su slične zabrinutosti; neki pružatelji usluga radije bi napustili EU tržišta nego prihvatili strože sigurnosne zahtjeve. To je jedan od razlozi koje Njemačka do sada navodi.

U međuvremenu, prijedlog također izaziva širi sukob moći između Bruxellesa i velikih tehnoloških tvrtki. Američke tech kompanije već dulje kritiziraju strogi europski pristup (DMA/DSA) koji ograničava tržišnu moć i upotrebu podataka, upozoravajući na štetu za inovacije i usluge. Međutim, europski regulatorni organi ostaju pri svojoj politici i ističu potrebu za učinkovitim provođenjem zakona.

Promotion

Ovaj članak je napisao i objavio Iede de Vries. Prijevod je automatski generiran iz izvorne nizozemske verzije.

Povezani članci

Promotion