Zemlje EU žele strategiju proteina, ali još se ne slažu oko uzgojenog mesa

Ubrzanjem prijelaza na proteine mogla bi se ojačati sigurnost hrane u Europi bez ovisnosti o uvozu proteinski bogatih prehrambenih proizvoda.

Jedan od ključnih stupova njemačko-danskog prijedloga jest povećanje uzgoja biljnih proteina, uključujući soju, grašak i leću, za koje Njemačka očekuje da će se površine znatno povećati do 2030. Posebno je na tržištu alternativa i održive hrane posljednjih godina vidljiv rast potražnje za biljnim prehrambenim i nutritivnim proizvodima.

Inicijativa je na mjesečnom sastanku Vijeća EU za poljoprivredu u Bruxellesu dobila široku potporu od nekoliko zemalja EU, uključujući Nizozemsku, gdje je ministrica Femke Wiersma (BBB) snažno zagovarala uključivanje ribe kao izvora proteina. Irska i Luksemburg su zauzvrat tražili financijsku potporu kako bi uzgoj proteinski bogatih kultura učinili profitabilnijim. Poljska se zauzela za povećanje proizvodnje soje kao vrijednog izvora proteina.

Iako je prijedlog uglavnom primljen pozitivno, izazvao je i kontroverze, posebno oko uloge laboratorijski uzgojenog mesa i drugih inovativnih izvora proteina. Mađarska i Italija zajedno s nekoliko drugih zemalja, uključujući Francusku i Španjolsku, izrazile su zabrinutost zbog utjecaja uzgojenog mesa na tradicionalnu poljoprivredu i prehrambenu kulturu. Zahtijevali su da za uzgojeno meso vrijede jednaka stroga pravila EU kao i za lijekove.

Prijedlog Njemačke i Danske naglašava potrebu za većom domaćom proizvodnjom visokokvalitetnih, klimatski prihvatljivih proteina, kako za hranu, tako i za hranu za životinje. "Suočavamo se s izazovom smanjenja klimatskog utjecaja naše proizvodnje hrane," izjavio je Özdemir. Plan uključuje mjere poput dodatnih istraživanja i inovacija, diverzifikacije izvora proteina i bolje suradnje u lancima vrijednosti.