Uoči samita EU koji počinje u četvrtak, četiri zemlje Višegradske skupine uputile su kritike na račun finskog rotirajućeg predsjedništva Europske unije zbog prijedloga za uspostavu novog višegodišnjeg proračuna. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka ne slažu se ne samo s veličinom proračuna, već i odbacuju moguće kazne za zemlje EU koje se ne pridržavaju pravila Unije.
Pri dolasku nove Europske komisije u Bruxellesu se redovito uspostavlja i novi višegodišnji proračun, koji se ne temelji samo na već postojećim dogovorima i procedurama. Novi višegodišnji prijedlog uključuje i financijska sredstva za liste želja novih europskih povjerenika.
Na temelju postojećih dogovora EU pri dodjeli subvencija i fondova zemljama želi od sada pratiti pridržavaju li se te zemlje postojećih pravila EU. U ovom slučaju Poljska i Mađarska prijete smanjenjem subvencija jer njihovo pravosuđe nije dovoljno transparentno, a diskriminiraju i strane organizacije.
Europsko predsjedništvo Finske tijekom proteklih mjeseci obavilo je konzultacije sa svim zemljama EU, sadašnjom Europskom komisijom te s novom predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen. Savjetovani su i politički vođe frakcija novoizabranog Europskog parlamenta.
Na temelju tih konzultacija u novom višegodišnjem proračunu zadržava se sustav prema kojem se oko jedne trećine subvencija troši na poljoprivredu, što ostaje najveći izdvajak EU-a. No, vrlo je upitno hoće li Europski parlament to prihvatiti jer se te poljoprivredne subvencije ubuduće trebaju promatrati iz perspektive održivosti i klimatske politike. Dosad je postojalo dojam da će eventualne štednje prvenstveno pogoditi ovaj sektor.
U ožujku je Europski parlament dao mišljenje o nacrtu proračuna Komisije za razdoblje 2021.-2027. U njemu se zagovara povećanje s 1 posto na 1,3 posto zajedničkog bruto nacionalnog dohotka. U srpnju su čelnici država predložili svoj stav, želeći zadržati maksimum na sadašnjih 1 posto. Europska komisija pak tvrdi da je potrebno povećanje do 1,13 posto. Trenutno se vode razgovori kako bi se u prvoj polovici 2020. postigao dogovor između tri tijela EU.
Finsko predsjedništvo je za samit EU pripremilo dokument kako bi olakšalo raspravu, temeljen na upitniku koji je u srpnju prošle godine poslalo članicama. Prema dokumentu, države članice se razlikuju po ukupnom doprinosu budućem višegodišnjem financijskom okviru (MFK), koji se kreće od 1,00 % BND-a EU27 do Komisijinog prijedloga od 1,11 %.
Stoga finsko predsjedništvo ostaje pri raspodjeli od jedne trećine za industrijske fondove, jedne trećine za poljoprivredu i jedne trećine za ostala područja politika. Sve ostale želje za novom politikom moraju se financirati rezanjem drugdje u proračunu.
Diplomat iz zemlje Višegradske skupine izjavio je novinarima da se nada da finski dokument neće biti osnova za raspravu, podsjećajući da barem dvije zemlje Višegradske skupine smatraju pitanje kazni kao "crvenu liniju". Istovremeno je priznao da Nizozemska neće dati svoju suglasnost za novi višegodišnji proračun bez uvođenja tih novih sankcija.
Četvorka Višegradske skupine zauzela je i zajednički stav o snažnoj podršci otvaranju pristupnih pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. No diplomat je priznao da vjerojatno neće doći do promjene stavova francuske opozicije.