Danska je kao posljednja europska zemlja odobrila trasu za izgradnju plinovoda Nord Stream 2. Time se čini da je posljednja geopolitička prepreka uklonjena za potpunu izgradnju novog plinovoda kroz Baltičko more koji će opskrbljivati zapadnoeuropske zemlje ruskim zemnim plinom. Druga potrebna dopuštenja drugih zemalja i tijela već su pribavljena. Iako su u tijeku razni pravni postupci, oni više ne mogu blokirati projekt.
Nord Stream 2 bit će dug 1200 kilometara i povezivat će Rusiju s Njemačkom preko Baltičkog mora. Plinovod prolazi kroz danske, ali i finske i švedske vode. Danska je sada posljednja zemlja koja je izdala sva potrebna dopuštenja. Nije odobrena originalna ruta koju je predložio Nord Stream 2, već 8 kilometara duža trasa kako bi se ograničili utjecaji na okoliš i pomorski promet.
Prvi plin iz Nord Stream 2 trebao bi započeti teći prema zapadu još prije kraja godine. Radovi na plinovodu u ruskim, finskim i švedskim vodama već su završeni, a i radovi na njemačkom području su uglavnom dovršeni.
Projekt ruskog državnog poduzeća Gazprom je zajednički pothvat s pet europskih energetskih kompanija, uključujući Engie i Shell. Izgradnja ovog novog plinskog pravca prema zapadnoj Europi dugo je predmet rasprava. U nekim europskim zemljama plinovod je osjetljiva tema jer bi Europa mogla postati ovisnija o ruskom plinu. No zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Austrije snažno ga podupiru.
Sjedinjene Države su se također uključile u raspravu i početkom godine prijetile su sankcijama kompanijama uključenima u izgradnju. SAD strahuju od povećanog ruskog utjecaja u zapadnoeuropskim zemljama. Plinovod Gazpromu omogućuje da više nije isključivo ovisan o postojećem plinovodu koji prolazi kroz Ukrajinu, a koji bi mogao prekinuti distribuciju prema zemljama EU. Rusija već dugi niz godina ima sporove s Ukrajinom.