Nova studija kaže da gotovo tri četvrtine tih najvećih skrivenih troškova uzrokuje prekomjerna konzumacija ultraprerađene hrane, šećera i masti. To dovodi do pretilosti, nezaraznih bolesti i gubitaka u radnoj produktivnosti.
Prema FAO-ovom izvješću, skriveni troškovi u globalnoj prehrambenoj industriji znatno su veći nego što se ranije smatralo. Izračunata šteta u 154 zemlje predstavlja skoro 10 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Skriveni troškovi uključuju, između ostalog, zdravstvene učinke loše prehrane, poput pretilosti i srčanih bolesti, koje svake godine odnose milijune života i donose ogromne ekonomske posljedice. Također, utjecaj prehrambene industrije na okoliš, poput krčenja šuma, erozije tla i klimatskih promjena, značajno doprinosi tim troškovima.
Ti gubici su osobito veliki u zemljama s visokim i višim srednjim prihodima. Petinu ukupnih troškova čine oni povezani s okolišem, uključujući emisiju dušika i stakleničkih plinova, promjene u korištenju zemljišta i korištenju vode. Skriveni troškovi povezani s siromaštvom i pothranjenošću najveći su u zemljama s niskim prihodima.
Izvješće poziva na hitnu reviziju postojećeg prehrambenog sustava i naglašava da utjecaj prehrambene industrije nije ograničen samo na ekonomske aspekte.