Uz i dalje neprekidni gospodarski rast i sve veću urbanizaciju širom svijeta, rastu i potrošnja mesa, navodi se u istraživanju. Zbog rasta svjetske populacije, potrošnja životinjskih bjelančevina između 2020. i 2050. povećat će se za otprilike petinu (21%), izvještava Dow Jones News. Izbjegavanje konzumacije mesa imalo bi samo ograničen utjecaj.
Prema studiji, 2015. godine globalno je proizvedeno 810 milijuna tona mlijeka, 78 milijuna tona jaja i 330 milijuna tona mesa. Posebno stoka uzrokuje visoku emisiju stakleničkih plinova; prema istraživanju, taj udio iznosi 62%.
Svinjogojstvo je odgovorno za 14%, perad za 9%, bivoli za 8%, a ovce i koze za 7%. Što se tiče krajnjeg proizvoda, proizvodnja mesa odgovorna je za 67% stakleničkih plinova, mlijeka za 30%, a jaja za 3%.
Većina emisija – oko 60% – izravno proizlazi iz vjetrova i izmeta životinja, dok preostalih oko 40% dolazi neizravno, na primjer zbog proizvodnje pesticida i gnojiva za stočnu hranu, prijevoza stoke te krčenja prašuma za polja i plantaže za proizvodnju stočne hrane.
FAO preporučuje da je najučinkovitiji način za smanjenje emisija u stočarstvu povećanje produktivnosti u cijelom proizvodnom lancu. Primjer je veća proizvodnja mlijeka po kravi. Drugi prijedlozi uključuju poboljšano uzgajanje ili sredstva za poboljšanje probave životinja.
Izbjegavanje konzumacije mesa – osobito u bogatim zemljama – također je način za smanjenje emisija prema FAO-ovu istraživanju. Međutim, utjecaj je ograničen, osobito ako se povrće i voće koja se konzumiraju umjesto mesa uzgajaju u energetski zahtjevnim staklenicima ili se prevoze avionom.