Prije trideset godina, 5. travnja 1992., započela je opsada Sarajeva. Opsada glavnog grada Bosne i Hercegovine trajala je gotovo četiri godine, s više od 12.000 civilnih žrtava. Borba za grad bila je krvavi dio jugoslavenskog građanskog rata koji je započeo godinu dana ranije.
Zbog raspada Jugoslavije, bosanska vlada je 29. veljače 1992. održala referendum o neovisnosti. Bosanski Hrvati i uglavnom muslimanski Bošnjaci glasali su za odcjepljenje te su osvojili većinu. Međutim, bosanski Srbi su odlučili bojkotirati referendum i osnovali su vlastitu republiku, Republiku Srpsku, koju su podržavale Jugoslavenska narodna armija i Srbija pod vodstvom Slobodana Miloševića.
Par dana nakon potvrde rezultata referenduma, postrojbe Miloševića i Mladića opkolile su glavni grad Bosne i Hercegovine, čime je započela gotovo četverogodišnja opsada. Opsada je uključivala topničke napade na civilne ciljeve i snajperske napade na slučajne stanovnike grada.
Godinu dana prije referenduma izbili su sukobi između bosanskih Hrvata i Bošnjaka s jedne strane te bosanskih Srba s druge. U listopadu 1991. kasniji predsjednik Radovan Karadžić izjavio je: „Za nekoliko dana Sarajeva više neće biti i bit će 500.000 mrtvih.”
U selima i gradovima koje su zauzeli Srbi provedene su široko rasprostranjene etničke čistke. Sve kuće nesrpskog stanovništva bile su spaljene, a stanovnici su ubijeni ili zatvoreni u koncentracijske logore. Zbog ograničenog mandata i nedostatka volje međunarodne zajednice za odobravanje oružanog intervencija, UN-ove mirovne snage bile su uglavnom bespomoćne.
Promjena je došla tek nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. NATO je 30. kolovoza započeo zračne napade na srpske snage, a manje od dva mjeseca kasnije sukob je završio i započeli su Daytonski mirovni pregovori.
Procjene o broju žrtava bosanskog rata uglavnom se kreću između 100.000 i 110.000 mrtvih. Osim toga, još 2,2 milijuna ljudi je pobjeglo zbog sukoba, čime je Bosanski rat postao do tada najrazorniji europski sukob od Drugog svjetskog rata. (Sada je već 5 milijuna Ukrajinaca na izbjeglištvu!)
Samo tijekom opsade Sarajeva stradalo je 8.000 vojnika i više od 12.000 civila. Opsada je trajala ukupno 3 godine i 9 mjeseci, tri puta duže od opsade Staljingrada. To je najduža opsada glavnog grada u modernoj povijesti.