Jedan od deset ljudi na svijetu je pothranjen. To je najveći broj od 2009. godine i treća uzastopna godina rasta. Otprilike 768 milijuna ljudi – više od stanovništva Europe – prošle godine je patilo od gladi, što je povećanje od 118 milijuna (9,9%) ljudi od početka globalne pandemije koronavirusa.
Pet UN-ovih organizacija FAO, IFAD, UNICEF, WFP i WHO u svom zajedničkom Svjetskom izvješću o hrani taj porast naziva „opomenom globalnog obećanja za iskorjenjivanje gladi do 2030. godine“. David Beasley, direktor Svjetskog programa za hranu, izjavio je kako je „put prema nultoj gladi blokiran sukobima, klimom i Covid-19.”
Trideset posto svjetske populacije, 2,3 milijarde ljudi, tijekom cijele godine nije imalo pristup dovoljnoj količini hrane, što je porast gotovo 4 postotna boda u jednoj godini.
Izvješće upozorava da bez značajnih promjena neće biti moguće ostvariti cilj okončanja gladi do 2030., što je jedan od glavnih ciljeva Ciljeva održivog razvoja (SDG) koje je međunarodna zajednica usvojila.
Iako su cijene osnovnih sirovina početkom 2020. pale, cijene hrane brzo su porasle usred velikih nestašica. FAO-ov indeks cijena hrane prošlog je mjeseca bio 34 posto viši nego u lipnju 2020. Veliki dio porasta gladi „vjerojatno se može pripisati posljedicama Covid-19, iako se potpuni utjecaj pandemije još mora detaljno procijeniti.”
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres podsjetio je da je unatoč činjenici da je proizvodnja hrane od sredine šezdesetih godina porasla za 300%, pothranjenost i dalje velik problem.
Šef UN-a, koji je u rujnu sazvao međunarodni summit o hrani, rekao je da u svijetu s tolikom količinom hrane ne može postojati situacija da „milijarde ljudi nemaju pristup svom svakodnevnom kruhu.”