Tako je prošle godine primjerice preko 300.000 danskih svinja prevezeno u Srbiju. Poljska i Njemačka su daleko najveći kupci danskih prasad. Više od milijun otišlo je u Italiju, ali i na druge udaljene destinacije.
Maksimalno dopušteno vrijeme putovanja u jednom vožnji je osam sati, nakon čega slijedi obavezna pauza od 24 sata. U mnogim zemljama EU pozivi za dodatnim ograničenjima prijevoza živih životinja sve su glasniji, ali je aktualna Europska komisija u posljednjem trenutku odustala od takvih mjera.
Pravila o prijevozu životinja koje izlaze iz države članice EU određuje EU. Pravila su postavljena u uredbi o prijevozu koja je stupila na snagu 2005. godine i od tada gotovo dvadeset godina nije ažurirana.
Novi danski podaci o dugim transportima pokazuju i da tek 0,65 posto svinja čine one prevezene u inozemstvo za klanje. Više od 98 posto spada u skupinu svinja za „daljnji uzgoj“, što znači prasadi namijenjenu tovnoj proizvodnji u inozemnim farmama.
„Prošle je godine danski uzgajivači prvi put izvezli više živih svinja nego što ih je zaklano u domovini. A sada statistika pokazuje da velika većina tih svinja čine prasadi koja su izložena dugim transportima duljim od osam sati. To je duboko neprihvatljivo i pogrešan smjer za našu prehrambenu proizvodnju“, kaže Britta Riis, ravnateljica organizacije Dyrenes Beskyttelse.
Posebno zastoje ili druge pauze na putu tijekom ljetnih mjeseci dovode do porasta temperature u kamionima s životinjama, koji obično nemaju hlađenje u teretnom prostoru. S rekordnim izvozom danskih svinja i povezanim dugim transportima, rasprava o potrebi strožih propisa i dalje traje.