"Njemačka se trenutno ne smatra pokretačkom snagom mirovne politike u Europi, i to me boli", rekla je Baerbock. Nije spomenula Scholza po imenu, ali je kritizirala činjenicu da trenutna izborna kampanja "za neke više služi za brzo osvajanje nekoliko glasova na izborima za Bundestag - nego za prave garancije mira i slobode u Europi".
Jasni napad na Scholza, od kojeg se navodno blokira novi paket pomoći od tri milijarde eura, iako su uz Baerbock i ministar obrane Boris Pistorius (SPD) za to. Pistorius je rekao da smatra kako bi Njemačka trebala poslati vojnike za privremene mirovne snage na istoku Ukrajine, ukoliko to bude dio primirja između Moskve i Kijeva.
Pistorius je također reagirao na moguće zahtjeve novog američkog predsjednika Donalda Trumpa prema saveznicima u NATO-u. Trump želi povećati obrambene izdatke na 5 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je norma trenutno na 2 posto i mnoge članice te postotke ne dosežu. Njemačka razmišlja o proračunu za obranu od 3 posto BDP-a, rekao je ministar.
FDP liberali, do nedavno koalicijski partneri Scholza i Baerbock, sada žele spor dovesti pred proračunski odbor Bundestaga. FDP je zatražila posebnu sjednicu idući tjedan. "Prestanite s blokadom", napisao je Johannes Vogel, parlamentarni direktor liberala, na X-u.
Drugi njemački političari također su komentirali mogućnost slanja Bundeswehr vojnika u Ukrajinu. Roderich Kiesewetter, zastupnik oporbenog Christlich Demokratische Union (CDU), nedavno je rekao da Berlin to ne bi trebao isključiti.
Friedrich Merz, kandidat CDU/CSU za budućeg kancelara na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je prošlog mjeseca da bi Njemačka mogla sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini, ali samo uz dopuštenje Rusije.
Prema anketama javnog mnijenja, CDU/CSU postaje najveća stranka. No, podrška za Merza u toj grupi birača pomalo posustaje. Iako su kršćanski demokrati i dalje vodeći s oko 30%, neke ankete sugeriraju da podrška centrističkoj desnici malo opada, dok ekstremno desna AfD jača.