Njemačka udruga za zaštitu prirode upozorava da su bio-metode mnogo manje održive nego prelazak na solarnu ili vjetroenergiju, te da je bioenergija iz poljoprivrednih sirovina štetnija za okoliš i klimu nego vjetroelektrane ili solarni paneli.
Iako Nabu priznaje da biomasa ima svoje mjesto u energetskom sustavu, organizacija naglašava da ne smije biti korištena u velikoj mjeri u prometu, grijanju ili elektranama, jer bi to bilo pogubno za prirodu i klimu.
Nabu na ovaj način odgovara na pet bio-varijacija u nedavnoj raspravi u njemačkom Bundestagu o poticanju bioenergije kao dijelu energetske tranzicije. Proizvodnja bioenergije mogla bi predstavljati novi izvor prihoda za njemačku poljoprivredu.
Nabu tvrdi da proizvodnja električne energije iz biomase troši previše poljoprivrednog zemljišta. Tako je ideja da bi plin iz svinjskog gnoja mogao zamijeniti četvrtinu njemačkih potreba za zemnim plinom, prema Nabu, neodrživa i neprovediva. Za to bi bilo potrebno više od 400 milijuna svinja u Njemačkoj, što je 20 puta više od sadašnjeg stanja.
Nabu također odbacuje korištenje biljnog goriva umjesto dizela i benzina. Prema Nabu, biljno gorivo s jednog hektara zemljišta moglo bi automobil odvesti 66.000 km, dok bi ista površina s pomoću solarne energije mogla voziti električni automobil čak 4 milijuna km.
Nabu je kritičan i prema sagorijevanju drva kao izvora topline ili energije. Sve veća upotreba peleta i ogrjevnog drva stavlja sve veći pritisak na šume, a bez protumjera potražnja će se u sljedećih 20 godina udvostručiti. Nabu smatra da drvo smije biti spaljeno samo ako nema druge korisne namjene.
Na kraju, Nabu kritizira obećanje da bi cijeli svijet uskoro mogao ekološki letjeti na otpadno jestivo ulje. Prema Nabu, nema dovoljno održivo dostupnih sirovina, a trenutni maksimalni izvoz od 5 milijuna tona iz Azije nije čak ni dovoljan za zadovoljenje potražnje u EU koja iznosi 5,6 milijuna tona.
Nabu ipak priznaje da biomasa može igrati pomoćnu ulogu, ali upozorava na masovnu upotrebu u prometu, grijanju ili elektranama. Biomasa bi bila prikladna kao fleksibilna, pohranjiva i regionalna dopuna, ali samo kao dopuna proizvodnji energije iz vjetra i sunca.

