Više od polovice njemačkih proizvođača svinja izrazilo je veliki interes za izlazak iz proizvodnje svinja u zamjenu za odgovarajuću financijsku naknadu. Osim subvencija za modernizaciju i preuređenje štala, plaćeni potpuni prestanak rada ('izlazna premija') također bi mogao biti alternativa.
Istraživanje Instituta za poljoprivrednu ekonomiju Sveučilišta u Kielu pokazuje da su njemački seljaci vrlo zainteresirani za otkupni program. Šezdeset posto ispitanih njemačkih uzgajivača svinja moglo bi zamisliti plaćeni izlazak iz uzgoja svinja. U Nizozemskoj takva izlazna premija ('topla sanacija') već je stvarnost. Sveučilište u Kielu je ispitalo gotovo 500 njemačkih uzgajivača svinja kako ocjenjuju takav nizozemski program.
U poljoprivrednim krugovima s strahom, napetošću i određenom sumnjom iščekuje se sredina veljače kad će tzv. Borchertova komisija iznijeti dugo očekivane prijedloge za modernizaciju njemačke poljoprivrede i stočarstva. Sadržaj većine prijedloga bivšeg ministra poljoprivrede je već poznat: manje zagađenja, više organske proizvodnje, manje stajskog gnoja i kemijskih pomagala te humaniji odnos prema životinjama.
Promotion
Za njemačku mesnu industriju k tome dolaze još neke dodatne zahtjeve: zabrana kaveza, obavezna područja za izlazak životinja, razdvajanje gnoja i otpada, zabrana neanestezirane kastracije i klanja. Prema prvim procjenama, njemačka industrija svinjskog mesa morat će u raniju amortizaciju uložiti milijune euro i milijarde u nove objekte.
Osim toga, velika njemačka mesna industrija od izbijanja korone prošle godine pod povećalom je jer su veliki njemački vlasnici klaonica premalo poduzimali protiv zaraza koronavirusom među svojom unajmljenom radnom snagom. Također su radni uvjeti u mesnoj industriji ponovno došli pod kritiku, a doneseni su i novi, stroži zakoni o radu.
Ministrica poljoprivrede Julia Klöckner uskoro će iznijeti proračune koji pokazuju da sve to ne može ići ni prebrzo ni odjednom. Međutim, ima na raspolaganju subvencijski fond od milijardu eura, koji će vjerojatno u prvom redu biti usmjeren mliječnoj i peradarskoj industriji.
Za trećinu njemačkih proizvođača svinja bilo bi važno da ne napuste potpuno ovu djelatnost, nego da nastave djelovati u svinjogojstvu na drugačiji način, s naglaskom na bolje dobrobiti životinja i manje životinjskih objekata. Trećina ispitanika može zamisliti potpuni prestanak rada, prodaju starih štala i prihvaćanje zabrane gradnje. Posljednja trećina odbacuje bilo kakve financijske programe za 'toplu sanaciju'.
Za sudionike istraživanja visina kompenzacije bila je najvažniji čimbenik u njihovoj odluci. Više ponuđenog novca povećava spremnost njemačkih proizvođača svinja da izađu iz proizvodnje. Glavni razlog zbog kojeg su njemački uzgajivači svinja mogli zamisliti plaćeni izlaz su stroži zakoni o dobrobiti životinja i zaštiti okoliša.