Poljoprivredne organizacije u Norveškoj izražavaju zabrinutost oko sporazuma o slobodnoj trgovini koji Oslo želi sklopiti s Ujedinjenim Kraljevstvom. Posebno ih brine činjenica da Britanci nakon izlaska iz Europske unije sada primjenjuju manje stroge kriterije za kvalitetu hrane, što izaziva zabrinutost norveške mliječne industrije.
Pregovori između Londona i Osla nalaze se u završnoj fazi. Norveška nije članica Europske unije, ali surađuje s EU na mnogim područjima, osobito u međunarodnim (ugovornim) pitanjima. Norveška također ima vlastiti sporazum o uvozu i izvozu s EU, koji je do prošle godine uključivao i Britance.
Britanci sada u svojoj proizvodnji mlijeka i sira primjenjuju drugačije zahtjeve za kvalitetu, zbog čega mogu (nešto) jeftinije proizvoditi, što bi moglo pritisnuti norvešku mliječnu prodaju u zemlji. Sporazum o slobodnoj trgovini ugrozit će norvešku razinu samodostatnosti i oslabiti prihode u norveškoj poljoprivredi, tvrdi norveška mliječna industrija.
Osim toga, sporazum je u suprotnosti s obvezama vezanim uz ciljeve održivosti Ujedinjenih naroda, tvrdi se. Norveška poljoprivreda pri tome upućuje na kritike EU na račun Mercosur sporazuma u kojem se nije uzelo u obzir štetno djelovanje na okoliš u brazilskim prašumama.
Trgovinski sporazum se dogovara iza zatvorenih vrata. Deklaracija UN-a za poljoprivredu (UNDROP, članak 13) navodi da osobe pogođene trgovinskim sporazumom imaju pravo biti saslušane. Unatoč tome, poljoprivredni sektor nije imao takvu mogućnost.
Međunarodni odbor u Norveškom udruženju seljaka i malih proizvođača (NBS) stoga smatra da uvoz hrane proizvedene u Velikoj Britaniji nije poželjan te da ga treba isključiti iz norveškog brexit sporazuma. NBS smatra da Ujedinjeno Kraljevstvo ne bi trebalo dobiti povećane kvote za uvoz mesa i sira.