Globalna poljoprivreda i prehrambena industrija suočit će se u nadolazećih deset godina s temeljnim izazovima kako bi održivo nahranile sve veći broj stanovništva. Tako tvrde OESO i FAO u njihovoj godišnjoj zajedničkoj prehrambenoj perspektivi.
Dvije organizacije posebno ukazuju na klimatsku krizu i na gospodarske posljedice rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OESO) daju kratkoročnu procjenu utjecaja rata na globalna poljoprivredna tržišta i sigurnost hrane.
Cijene pšenice mogle bi biti 19% više od razine prije sukoba ukoliko Ukrajina u potpunosti izgubi svoj izvoz, a čak 34% više ukoliko se ruski izvoz smanji za polovicu.
Ovaj tmurni scenarij također ukazuje na daljnji porast broja kronično pothranjenih osoba u svijetu. "Bez mira u Ukrajini izazovi vezani za sigurnost hrane nastavit će rasti, osobito za najsiromašnije na svijetu", rekao je glavni tajnik OESO-a, Mathias Cormann. "Rastuće cijene hrane, gnojiva, stočne hrane i goriva uzrokuju ljudske patnje širom svijeta", izjavio je također glavni direktor FAO-a QU Dongyu.
U sljedećoj će godini 19 milijuna ljudi možda biti pogođeno kroničnom pothranjenošću. Prema projekciji, globalna potrošnja hrane u sljedećih deset godina trebala bi rasti prosječno 1,4% godišnje, ponajviše zbog rasta stanovništva. Većina dodatne potražnje za hranom dolazit će iz zemalja s niskim i srednjim prihodima.
U idućih deset godina očekuje se da će globalna poljoprivredna proizvodnja rasti prosječno 1,1% godišnje, posebno u zemljama sa srednjim i niskim prihodima. Međutim, dugotrajni rast cijena energije i poljoprivrednih inputa — poput gnojiva — povećat će troškove proizvodnje i može ograničiti produktivnost u nadolazećim godinama.
Perspektiva također ističe veliki doprinos poljoprivrede klimatskim promjenama. Izravne emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede povećat će se za oko 6%, pri čemu je stočni fond odgovoran za 90% ovog dodatnog onečišćenja. Potrebni su veći napori poljoprivrednog sektora kako bi se ispunili ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, navodi izvještaj.