U Varšavi se ova odluka smatra važnim korakom prema pomirenju između dviju zemalja. Najava se vidi kao potez ka pomirenju između Poljske i Ukrajine, posebno u kontekstu trenutačne ruske agresije u regiji. Premijer Tusk izjavio je da „povijest nas više ne smije dijeliti“.
Pokolj u Volinju, poznat i kao tragedija u Volinju, dogodio se tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1943. do 1945. godine. U regiji Volinj, dijelu Poljske koja se od 1945. godine nalazi u zapadnoj Ukrajini, procjenjuje se da je između 50.000 i 100.000 poljskih civila ubijeno od strane Ustaškog ustaničkog vojnog pokreta (UPA).
UPA, nacionalistička milicija koja se borila za neovisnu Ukrajinu, nastojala je protjerati poljsko stanovništvo i etnički očistiti područje. Poljska je ove događaje okarakterizirala kao genocid. Njemačka nacistička vlast početkom četrdesetih godina formirala je desetine tzv. „Ost legija“ od raznih nacionalističkih skupina iz bivših sovjetskih republika.
Naslijeđe pokolja u Volinju desetljećima je izazivalo napetosti između Poljske i Ukrajine. Poljska je dugo zagovarala priznanje i pravdu za žrtve, dok je Ukrajina isticala složeni povijesni kontekst tog vremena. Ovo pitanje otežavalo je bilateralne odnose, osobito u razdobljima političke nestabilnosti i u Poljskoj i u Ukrajini.
Prošlog tjedna poljski premijer Donald Tusk najavio je da je postignut sporazum s Ukrajinom o iskopavanjima poljskih žrtava. Ova odluka predstavlja važan proboj nakon godina zastoja. Tusk je surađivao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i nazvao iskopavanja ključnim korakom za „zacijeljivanje rana prošlosti“.
Iskopavanja će se obavljati na područjima gdje se pretpostavlja da postoje masovne grobnice. Obje zemlje izjavile su da će surađivati na identifikaciji i ponovnom pokopu žrtava. Proces koordiniraju specijalizirani odbori i povijesni instituti iz obje zemlje.