Ekonomisti iz OESO-a i FAO-a očekuju da će u sljedećih deset godina proizvodnja hrane rasti za jedan i pol posto godišnje. Taj će rast uglavnom biti u zemljama u razvoju i siromašnim državama, dok će u industrijaliziranim zemljama biti gotovo nezamjetan. Zbog toga će globalna emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede dodatno porasti za 4%.
OESO (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) i FAO (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu) navode u svom Izgledu poljoprivrede 2021-2030 da će napredak u poljoprivredi najvećim dijelom biti zasnovan na boljem pristupu financiranju te ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu.
Kao i kod proizvodnje usjeva, proizvodnja stoke i ribe prema OESO-u i FAO-u ostvarit će veliki dio predviđenog rasta kroz povećanje produktivnosti. U stočarstvu će se ta poboljšanja ponajviše postići intenzivnijim metodama hranjenja i genetskim unaprjeđenjima.
Očekuje se da će u sljedećih pet godina proizvodnja uzgojene ribe premašiti količinu ulova ribe te da će u narednih deset godina činiti više od polovice ukupne proizvodnje ribe.
Stručnjaci naglašavaju veliku ulogu poljoprivrede u klimatskim promjenama. Vjerojatno će se intenzitet ugljika u poljoprivrednoj proizvodnji relativno smanjiti jer će direktne emisije stakleničkih plinova rasti sporije od proizvodnog rasta.
Dalje se očekuje da će se globalno dostupna količina hrane po osobi prosječno povećati za 4%. Međutim, ta globalna prosječna vrijednost skriva razlike među zemljama i kontinentima: u svijetu se još uvijek puno hrane baca, dok milijarde ljudi i dalje gladuju.
Predviđa se da će potrošači u zemljama s srednjim prihodima najviše povećati svoju potrošnju hrane, dok će prehrana u zemljama s niskim prihodima uglavnom ostati nepromijenjena.
Zbog sve veće osviještenosti o zdravlju i okolišu, očekuje se da se konzumacija mesa po stanovniku neće dodatno povećavati, a potrošači će sve više birati perad i mliječne proizvode umjesto crvenog mesa, kako navode stručnjaci.