Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) procjenjuje da će ove godine biti proizvedeno 244 milijuna hektolitara vina. To je 7 posto manje nego prošle godine. Također, i prošle godine je ukupna proizvodnja bila niža od prosjeka.
Prijezadnje vrlo slaba godina bila je 2017., kada je proizvodnja iznosila 248 milijuna hektolitara. Najniža razina bila je 214 milijuna hektolitara, 1961. godine.
Na južnoj hemisferi, poput Australije, Argentine, Čilea, Južne Afrike i Brazila, berbe grožđa su 10 do 30 posto manje od uobičajenih.
U Europskoj uniji najviše pati Italija, Španjolska i Grčka zbog lošeg vremena. Francuska je ove godine postala najveći proizvođač vina na svijetu.
Samo su Sjedinjene Države i Novi Zeland premašili prosjek proizvodnje posljednjih pet godina. Također su dobro prošli Njemačka, Portugal i Rumunjska.
Osim suše, vinogradi u različitim dijelovima svijeta pogođeni su i ranim mrazom te obilnim kišama.
OIV navodi da se ne očekuje nestašica vina. Iako potrošnja vina u svijetu opada, zalihe su u mnogim regijama velike, pa slabiji urod neće imati ozbiljne posljedice.

