U posljednjih dvadeset godina globalna proizvodnja govedine blago je pala, a proizvodnja svinjetine znatno se smanjila, dok se potrošnja peradi više nego udvostručila. Istraživanje triju australskih sveučilišta pokazalo je također da je u bogatim zapadnim zemljama maksimalna potrošnja mesa možda već dosegnuta, dok u zemljama u razvoju i dalje raste.
Između 2000. i 2019. godine došlo je do velikih promjena u potrošnji mesa u svijetu. Istraživanje je pokazalo da je potrošnja govedine pala za 3,9%, s 22,8% na 18,9%.
Potrošnja svinjetine po stanovniku blago se povećala u Kini, a u Vijetnamu čak znatno. Ukupno je u 19 zemalja zabilježen porast potrošnje svinjetine po stanovniku, dok je u 7 zemalja potrošnja pala.
Trenutno je perad najpopularnije meso u svijetu (uz rast s 10% na 15%), a zatim slijede svinjetina, govedina te janjeće i kozje meso. U većini istraženih zemalja (26 od 35) potrošnja mesa značajno je porasla, pri čemu su najveći porasti zabilježeni u Rusiji, Vijetnamu i Peruu. Studija je otkrila da je potrošnja peradi po stanovniku u 13 zemalja više nego udvostručena.
Udio svinjetine u ukupnoj potrošnji mesa smanjio se tijekom posljednjih dvadeset godina. U Vijetnamu i Kini svinjetina je nekada činila dvije trećine, ali sada iznosi polovicu ukupne potrošnje mesa. Iako u australskom istraživanju afrička svinjska kuga nije navedena kao uzrok, smatra se vjerojatnim da je smanjenje ponude dovelo do toga pada.
Čini se da su neke zemlje dosegle vrhunac potrošnje određenih vrsta mesa, a tri zemlje (Novi Zeland, Kanada i Švicarska) su ga doista dosegle. Potrošnja peradi u većini zemalja tijekom vremena je rasla, dok je potrošnja govedine i janjećeg/kozjeg mesa u mnogim zemljama opala.
U šest zemalja zabilježen je opći pad ukupne potrošnje mesa. Najznačajnija smanjenja dogodila su se u Novom Zelandu i Švicarskoj. U zemljama s padajućim trendovima potrošnje svinjetine promjene su bile manje, osim u Kanadi, gdje je potrošnja pala s 22,6 kg po stanovniku 2000. na 16,3 kg po stanovniku 2019.
Istraživanje je također pokazalo da rast potrošnje mesa prevladava u zemljama s rastućim gospodarstvima, ali taj rast nije neograničen. U bogatim zemljama potrošači se ponašaju drugačije. Postoji prijelazna točka oko 40.000 dolara BDP-a po stanovniku, nakon koje porast ekonomskog blagostanja ne dovodi do veće potrošnje mesa.
Istraživači su rekli da su za to pronašli dokaze kada su povezivali bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku s potrošnjom mesa po stanovniku. Otkrili su izravnu povezanost između rasta potrošnje i povećanja blagostanja u zemljama u razvoju, ali nisu našli takvu povezanost u zemljama s višim prihodima.