Izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda u Kinu ove godine porastao je za 24% u odnosu na prošlu godinu, objavio je Agro-izvozni centar Ministarstva poljoprivrede. U roku od deset mjeseci isporučeno je kineskom tržištu više od 3,7 milijuna tona prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 3,2 milijarde dolara.
Kina i dalje zadržava status najvećeg uvoznika ruskih poljoprivrednih proizvoda; što čini 14% domaćeg poljoprivrednog izvoza. Kina je prije svega kupac ribe, sojinih zrna, suncokretovog, uljane repice i sojinog ulja, peradi i govedine, pšeničnog brašna, čokolade, meda i drugih proizvoda.
Dostava mesnih proizvoda od peradi u Kinu je fizički 3,5 puta veća nego prošle godine, a u vrijednosti 2,8 puta, prema usporedbi Agroeksporta. Tijekom 10 mjeseci 2020. godine na kinesko je tržište isporučeno 123 tisuće tona peradi u vrijednosti od 226 milijuna dolara – približno 65% ukupnog ruskog izvoza u ovoj kategoriji.
Izvoz govedine, koji je moguć od siječnja 2020., iznosio je 5,9 tisuća tona s pripadajućim nusproizvodima u vrijednosti od 31 milijun dolara. Prema analitičarki Gazproma Dariji Snitko, Kina je prva zemlja koja se suočila s koronapandemijom, ali i prva koja izlazi iz krize koja je svugdje bila popraćena ekonomskim padom.
„Na kraju godine, od najvećih svjetskih ekonomija, samo Kina će zabilježiti pozitivan rast BDP-a. U situaciji kada na svjetskim tržištima gotovo nema potražnje, a cijene su pale, Kina je već započela s kupnjom raznih sirovina. To smatram glavnim razlogom rasta izvoza prehrambenih proizvoda iz Rusije u Kinu,“ izjavila je stručnjakinja.
Prema Agroeksportu, Rusija ima potencijal za dodatno povećanje izvoza ribe, masti i ulja, mesa i mliječnih proizvoda u Kinu. Posebno se u nadolazećim godinama očekuje porast izvoza glavnih vrsta biljnih ulja (suncokretovo, sojino, repičino), brašna i keksa, kao i soje i uljane repice.
Najvažniji zadatak za povećanje izvoza mesa u Kinu jest otvaranje tržišta za rusku svinjetinu, o čemu se Moskva već pet godina neuspješno pregovara s vlastima u Pekingu.