Rusija je vratila tri ukrajinska mornarička broda koja su zaplijenjena prije godinu dana u Kerčskom moreuzu Ukrajini. Ta tri ukrajinska broda tada su pokušala ploviti iz Crnog mora prema Azovskom moru kroz Kerčki moreuz. Nakon zauzimanja Krima, Moskva je taj morski prolaz proglasila ruskim teritorijalnim vodama.
Ruski tegljači izvukli su tri ukrajinska broda tijekom vikenda iz luke na Krimu na otvoreno more. Predaja se dogodila u neutralnim vodama Crnog mora. Međunarodna zajednica je višekratno zahtijevala povratak brodova. Članovi posade, njih 24, pušteni su početkom rujna u sklopu razmjene zarobljenika između Kijeva i Moskve.
Povratak brodova prethodi mogućem „prvom“ samitu između Rusije i Ukrajine. Rusija je potvrdila da će se 9. prosinca u Parizu održati samit o sukobu na istoku Ukrajine. Taj će događaj biti prvi susret predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. Posreduju Francuska i Njemačka.
Na istoku Ukrajine djeluju pobunjenici koje podupire Rusija, a prema nepotvrđenim izvješćima i ruski vojnici. Pobunjenici su proglasili autonomnu republiku koju osim Moskve ne priznaje nitko drugi. Upravo je to područje gdje je oboren malezijski MH17.
Aneksija Krima i ruski utjecaj na istoku Ukrajine smatraju se od strane europskih i atlantskih država članica NATO-a širenjem ruskog utjecaja na jug i zapad. Tijekom proteklih desetljeća Rusija je također proširila svoj utjecaj na dijelove Gruzije (Abhazija i Južna Osetija), Moldavije (Pridnjestrovlje) te Poljsku i Litvu (Kalinjingrad).
U posljednje vrijeme postoji obazriva približavanja između Rusije i Ukrajine. Prošli tjedan ukrajinske snage i proruski separatisti povukli su se iz dva sela na istoku Ukrajine. Iako se odnosi između zemalja poboljšavaju od izbora novog ukrajinskog predsjednika Zelenskog, još uvijek nema dogovora.
Za mogući rusko-ukrajinski sporazum o području pobunjeničkih područja na istoku, Ukrajina svakako mora odlučiti o nekoj formi samouprave za ta separatistička područja. U Ukrajini za to postoji velika otpornost. Također je potrebno održati lokalne izbore.
U sukobu između ukrajinskih vladinih snaga i proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine od 2014. poginulo je gotovo 13.000 ljudi. Mirovni sporazumi iz Minska iz 2015. uglavnom su ostajali mrtvo slovo na papiru, no od izbora Zelenskog u travnju ove godine postignut je određeni napredak. Bilo je razmjene zarobljenika, a borbene strane povukle su svoje snage i iz određenih sektorata na crti bojišta.
Rat kojim podržava Rusija na istoku, ruska okupacija i aneksija poluotoka Krima te obaranje MH17 prouzročili su diplomatske napetosti između Rusije i zemalja Europske unije. Ne samo zemlje EU, nego i međunarodna zajednica uveli su gospodarske sankcije i financijske kaznene mjere protiv Moskve.
Iza zatvorenih vrata odvijaju se diplomatski razgovori na različitim razinama, no do sada bez rezultata. Nekoliko europskih čelnika zagovara pronalaženje političkog dogovora s Rusijom, uz argument da gospodarske sankcije „ne mogu trajati vječno“.
Mogući dogovor između Moskve i Kijeva („za normalizaciju odnosa“) mogao bi otvoriti put drugim europskim zemljama da ponovno uspostave kontakte s Moskvom u nekim normalnim okvirima.