Laboratorijski test već je otkrio virusni genetski materijal, čak i nakon pasterizacije ili toplinske obrade. Ono što su istraživači do sada pronašli izaziva zabrinutost među stručnjacima: jedna od pet uzoraka sadržavala je komponente virusa ptičje gripe A/H5N1.
Neobično kod zaraženih krava je što nemaju toliko virusa u grlu, kaže danska stručnjakinja Lone Simonsen. S druge strane, neobična je njihova proizvodnja mlijeka. Mlijeko je vrlo gusto i prepuno je tog virusa. Zbog toga u SAD-u postoje upozorenja da se ne smiju konzumirati nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi, kaže Lone Simonsen.
Do sada su u SAD-u zaražene dvije osobe. To je već dovelo do toga da su neke zemlje u Južnoj Americi privremeno uvele ograničenja uvoza američkog mesa.
Još nije jasno kako su divlje ptice mogle prenijeti virus na krave u SAD-u. Prema Science Media Centru, sve što se događa u SAD-u može se povezati s jednim jedinstvenim slučajem. Moguće je da je ova krava preko upaljenog vimena zarazila mljekarske strojeve i/ili rukavice radnika na farmi.
Ovu pretpostavku podržava opažanje da se uzročnik bolesti brzo množi, osobito u vimenu – za razliku od dišnih puteva, gdje se uzročnik mogao detektirati samo u malim količinama.
Međutim, velika virusna opterećenost u vimenu stvara druge probleme. „To znači da se virus ne širi samo svakom kapljicom mlijeka koja dospije u okoliš, nego da se može kontaminirati i cijela oprema potrebna za proizvodnju mlijeka zaraznim virusom“, kaže Schwemmle u razgovoru za Die Welt. Vrlo je teško kontrolirati tako široku zarazu.