Američki predsjednik Trump potpisao je zakone o sankcijama protiv izgradnje ruskog naftovoda i plinovoda Nord Stream 2 prema Zapadnoj Europi. Sjedinjene Države najavljuju uvođenje novčanih kazni i sankcija tvrtkama i pojedincima koji sudjeluju u ovom projektu izvoza ruske energije.
Nizozemsko-švicarska tvrtka Allseas u međuvremenu je obustavila radove na naftovodu. „Allseas očekuje smjernice od nadležnih američkih vlasti o tome kako dalje nastaviti”, stoji u izjavi tvrtke. Moskva je ranije najavila da će projekt biti dovršen u roku od nekoliko mjeseci, ali izgradnja naftovoda sada može kasniti zbog ovih okolnosti.
Kroz Nord Stream 2 Rusija može isporučivati plin Njemačkoj bez prolaska preko teritorija Poljske i Finske. Plinovod prolazi ispod Baltičkog mora. Sjedinjene Države već godinama protive se tom plinovodu jer strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin dobiti veći utjecaj u Zapadnoj Europi zahvaljujući isporuci plina.
Vlada njemačke kancelarke Angele Merkel osudila je američke mjere i pozvala Trumpa da se ne miješa u europsku energetsku politiku. „To utječe na njemačke i druge europske tvrtke i smatramo to uplitanjem u naše unutarnje poslove”, izjavila je glasnogovornica njemačke vlade.
Američke sankcije također su usmjerene i protiv Europske unije. Bruxelles je već najavio da će, ako bude potrebno, poduzeti protumjere. Ruski predsjednik Vladimir Putin je također obećao „recipročne” mjere kao odgovor na sankcije.
Nord Stream 2 je važan i za same Ruse. Dosad su svoj plin i naftu izvozili prema zapadnoj Europi preko plinovoda koji prolaze kroz Bjelorusiju i Ukrajinu. Nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, odnosi između dviju zemalja su narušeni. Ukrajina može zatvoriti ruske plinovodne ventile pa njihov plin ne može stići do zemalja EU.
Izgradnja Nord Stream 2 stoga je za Gazprom i Putina od ogromnog strateškog značaja: time nisu više djelomično ovisni o Kijevu. Upravo prošlog tjedna Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o opskrbi ruskog plina Europi preko postojećih južnih plinovoda. Trenutni ugovor o isporuci istječe krajem prosinca. Ruski potpredsjednik vlade Dmitrij Kozak izjavio je da novo partnerstvo traje pet godina.
Prema izvorima iznutra, Rusija je Ukrajini ponudila plaćanje 3 milijarde dolara. S druge strane, Kijev je odustao od tužbe protiv Gazproma u kojoj traži 12 milijardi dolara odštete za infrastrukturu oduzetu na Krimu. Taj dogovor je nesumnjivo dijelom rezultat nedavnih prvih službenih pregovora između dviju zemalja.
Gazprom trenutno isporučuje više od 36 posto ukupnog tržišta plina u Europskoj uniji. Bruxelles se zabrinuo da bi pravni spor između Kijeva i Moskve mogao ugroziti opskrbu plinom te je posredovao u rusko-ukrajinskom dogovoru.