Zemlja je izgubila otprilike petinu svojih poljoprivrednih zemljišta u istočnom Donbasu zbog rovovskog rata na mijenjajućim se frontovima i zbog međusobnog postavljanja velikih minska polja. Sada u poljoprivredi radi oko četvrtinu manje ljudi, a udio tog sektora u bruto nacionalnom proizvodu smanjio se za nekoliko postotaka.
Prije ruske invazije 2022. godine, Ukrajina je isporučivala 50 % žitarica za Svjetski program hrane UN-a, a poljoprivreda je doprinosila s 10,9 % u ukrajinskom BDP-u i 17 % zaposlenosti. Od tada je udio poljoprivrede u BDP-u pao na 8,2 %, a broj radnika u sektoru smanjen je za 22 %, što je rezultiralo s 2,1 milijun zaposlenih u 2023. godini.
Udio poljoprivrednog sektora u nacionalnom gospodarstvu porastao je tijekom posljednje dvije ratne godine na 62 % u 2023., u usporedbi s 41 % u 2021. Izvoz se uglavnom sastoji od žitarica i suncokretovog ulja, pri čemu je Ukrajina globalno odgovorna za 43 % izvoza suncokretovog ulja, 19 % uljane repice i 13 % kukuruza.
Unatoč tome, nedavna je studija o dugoročnim gospodarskim izgledima pokazala da Ukrajina uspijeva sve više izvoziti svoje poljoprivredne proizvode. Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u lipnju u Berlinu naglašeno je da nije riječ samo o kratkoročnom preživljavanju, već da je održavanje „ove međunarodne žitnice“ ključnog značaja i na duži rok za globalnu sigurnost hrane.
Kako bi se suprotstavila ovoj krizi, Svjetska banka pokrenula je nekoliko inicijativa za podršku ukrajinskom poljoprivrednom sektoru te omogućavanje poljoprivrednicima pristup pristupačnim financijskim sredstvima i subvencijama. Ovaj projekt treba mobilizirati približno 1,5 milijardi dolara radnog kapitala.
Dodatno, ukrajinska Vlada započela je pregovore o dodatnom zajmu od 700 milijuna dolara kod Svjetske banke. Sektor hitno treba ulaganja u kapacitete prerade, modernizaciju infrastrukture te u logistiku i uklanjanje mina kako bi se osigurala budućnost poljoprivrede u Ukrajini.