Na UN-klimatskom summitu u Madridu vlada loša atmosfera nakon gotovo dva tjedna pregovora, jer još nema dogovora o ograničenju globalnog zatopljenja. Ekonomski jake zemlje ne žele odustati od svojih postojećih starih emisijskih prava, a financiranje nove klimatske politike i dalje je predmet rasprave.
No, kao i na mnogim dosadašnjim klimatskim konferencijama, potrebna su produljenja kako bi se postigao sporazum. Rasprava zapinje na članku 6 Pariškog klimatskog sporazuma (2015.). Taj članak predviđa uvođenje tržišnih mehanizama za trgovinu emisijama, „prava na zagađenje zraka“ kako to nazivaju ekološke organizacije. Na COP24 summitu prošle godine u poljskom Katowicama također nisu donesena pravila za takvu globalnu trgovinu ugljikom.
Mišljenja su podijeljena i o klimatskim ambicijama. Nekoliko strana, među kojima Europska unija i ranjive zemlje, zahtijevaju jasni poziv za povećanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. Međutim, druge zemlje pritom koče napredak. Jedan od zagovornika takve međunarodne trgovine, nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout (GroenLinks), zalaže se za strože kriterije kako bi se učinkovitije suzbilo globalno zatopljenje.
Do sada postignuti dogovori u svakom su slučaju nespojivi s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. Tada su se zemlje složile ograničiti zagrijavanje Zemlje na 2 stupnja, a idealno na 1,5 stupnja. S trenutnim razinama zagađenja i globalnim dogovorima, očekuje se do kraja stoljeća porast i do 3 stupnja.
Na klimatskom summitu u Madridu pojavile su se nesuglasice oko toga. Mnoge zemlje smatraju da je pripremljena završna izjava koju je predložio domaćin Čile pretjerano blaga. Europska unija i skupina malih otočnih država zastupaju uklanjanje starih prava iz trgovine jer mnoge zemlje trenutno imaju previše emisijskog prostora
i mogu po preniskoj cijeni kupiti dodatna prava. To ne potiče dovoljno one zemlje koje zagađuju da smanje vlastite emisije.
Otpore pružaju, između ostalih, Brazil i Rusija koji traže financijsku podršku za poništavanje viška emisijskih prava, te Australija koja želi i dalje kupovati jeftina prava. Prije svega, zemlje s jakom ekonomijom protiv su velikih prilagodbi u borbi protiv klimatskih promjena.
Velika većina delegata želi upravo dogovore o smanjenju zagađenja zraka i zalaže se za ambiciozniju završnu izjavu.