Do 2030. godine najmanje tri četvrtine njemačke potrošnje električne energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora energije. Trenutno Nijemci već ostvaruju oko šezdeset posto. Žele se što je prije moguće osloboditi uvoza plina i nafte iz Rusije i vlastitih termoelektrana na smeđi ugljen koje zagađuju zrak. Zbog državnih poticaja za klimatski prihvatljivu proizvodnju energije (solarni paneli!), ta promjena je u tijeku već nekoliko godina.
Zbog toga cijene poljoprivrednog zemljišta u Njemačkoj rastu do neba. Izgradnja solarnog polja („staklo na travi“) donosi, primjerice, 5.000 eura po hektaru godišnje, što je deset puta više od prosječne cijene zakupa u poljoprivredi. Za vjetroelektrane taj iznos može doseći i od 20.000 do 50.000 eura. Takve naknade otežavaju poljoprivrednicima zadržavanje zemljišta za njihove poljoprivredne potrebe, izvještava Agrarheute.
Vlasnici zemljišta radije svoj zemlju profitabilnije iznajmljuju operaterima solarnih ili vjetroparkova, a sve je manje zemljišta dostupno za poljoprivredu i stočarstvo, navodi Agrarheute.
Izazovi su još veći za poljoprivrednike koji ovise o iznajmljenom zemljištu. U regijama poput Porajnja-Palatinata najamnine su se u posljednjih petnaest godina utrostručile. Poljoprivrednici sada plaćaju u prosjeku 600 eura po hektaru, dok tvrtke za solarnu energiju nude do 4.000 eura. Vjetroelektrane donose vlasnicima zemljišta još veće prihode.
Osim financijskog pritiska, 'energetska tranzicija' utječe i na količinu dostupnog poljoprivrednog zemljišta. Njemačka udruga poljoprivrednika DBV upozorava da bi u narednih pet-šest godina moglo biti izgubljeno oko 80.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, što iznosi 20 hektara na dan. „Ruralna područja ne smiju se razvijati za proizvodnju električne energije za gradove“, nedavno je izjavio šef DBV-a Bernhard Krüsken. Zbog toga udruga poljoprivrednika zalaže se za bolju zaštitu plodnog poljoprivrednog zemljišta.
Dugoročni ugovori o najmu od 30 godina ili više s energetskim tvrtkama predstavljaju dodatni rizik za poljoprivredu i vrtlarstvo. Mnogi poljoprivredni poslovi koji dugo promijene namjenu zemljišta mogu izgubiti svoj status poljoprivredne namjene. Pravnici upozoravaju da takve dugoročne obveze dodatno pritiskaju poljoprivrednike i značajno ograničavaju fleksibilnost korištenja zemljišta.