Prije svega, nove dvojbe oko uloge Sjedinjenih Država u NATO-u potiču razvoj novih planova. Rasprava o novoj europskoj obrambenoj strukturi stoga je ubrzana. Izjave o mogućem povlačenju iz NATO-a povećale su pritisak na europske zemlje.
Alternativa
Europa sada traži nove načine za brže uključivanje Ukrajine u zajedničku obranu. Važan je zaključak da se trenutačno ne smatra izvedivim članstvo Ukrajine u NATO-u. Istovremeno se priznaje da je pristupanje Europskoj uniji dugotrajan i složen proces.
Zato se traži alternativa koja može brže djelovati. Ukrajina se smatra ključnim dijelom buduće sigurnosti Europe i treba biti izravno uključena u zajedničke obrambene dogovore.
Promotion
London i Oslo
I druge zemlje izvan EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, također se spominju kao mogući sudionici. To ukazuje na širu suradnju koja nadilazi trenutne granice Europske unije.
Predloženo rješenje je novi sporazum između zemalja koje žele ići dalje u obrambenoj suradnji. Takav model trebao bi omogućiti brže donošenje odluka i bolju vojnu suradnju.
EU vojska
Prema planovima, postojeći europski sporazumi nisu dovoljni za uspostavu snažnog i zajedničkog obrambenog sustava. Nova struktura omogućila bi zemljama da djeluju kao jedinstvena cjelina, a ne kao pojedinačne nacionalne vojske. Neki europski političari već govore o formiranju EU vojske.
Istovremeno raste u Europi interes za veća obrambena ulaganja i veću suradnju u vojnoj industriji. Razni inicijativi već pokazuju da nekoliko europskih država želi proširiti svoju obrambenu sposobnost i bolje se uskladiti.
Kanada i Turska
Također je važno da neke zemlje izvan EU, poput Kanade, izražavaju interes za sudjelovanje u europskim obrambenim projektima. To izaziva dodatne rasprave o tome tko može, a tko ne može pristupiti novim oblicima suradnje.
Turska, koja je članica NATO-a, ali ne članica EU, već je dala do znanja da želi biti dio takvog proširenog Europskog obrambenog saveza. O tome Kubilius nije iznio nikakve konkretne izjave.