Zelenski smatra da je odmah primirje prvi korak prema mirovnom sporazumu. Nakon toga trebali bi uslijediti pregovori o sigurnosnim jamstvima od strane Sjedinjenih Država i europskih saveznika. Ta jamstva trebaju spriječiti da Rusija kasnije ponovno napadne. Ukrajina također želi dogovor oko obnove i povratka izbjeglica.
Trenutna bojišnica
Zelenski je prvi put javno govorio o „zamrzavanju trenutnog bojišta“ nakon što su američki posrednici razgovarali s predsjednikom Putinom. Zelenski želi pregovarati o potpunom prekidu vatre, uključujući američka i europska jamstva. Moskva je priopćila da je spremna za pregovore o primirju za nekoliko tjedana, no konkretno još ništa nije dogovoreno.
Koliko je poznato, ovo je prvi put da Zelenski nagovještava mogućnost da Ukrajina prihvati da Rusija i dalje drži dio istočne granične regije (Donjeck i Luhansk). Ipak, traži "jamstva" (dakle: sudjelovanje) Amerikanaca i Europljana da Putin zauvijek zaustavi svoj prodor prema zapadu.
NATO oružje
Bruxelles također priprema daljnja ograničenja putovanja za ruske građane. Radi se i na zabrani ulaska za ruske vojnike koji su sudjelovali u ratu. Europske zemlje su također zabrinute zbog sabotaže i napada na komunikacijske sustave Starlink, dok će Ukrajina imati više mogućnosti nabaviti oružje preko NATO-a.
U međuvremenu, NATO će pojačati zračni nadzor iznad Crnog mora angažiranjem dronova, patrolnih i radarskih zrakoplova. Ove mjere uslijedile su nakon nedavnih ruskih napada na civilne trgovačke brodove. Još nije poznato koliko će letjelica biti angažirano i koje će ih NATO zemlje isporučiti.
Crno more
Europski parlament želi ići korak dalje i inzistira na europskoj vojnoj operaciji na moru. Rezolucija o tome prošlog je tjedna u Strasbourgu usvojena sa 432 glasa za, 52 protiv i 88 suzdržanih. Ta bi operacija trebala ojačati sigurnost pomorskog prometa i istočnih NATO zemalja.
EU političari također traže dodatnu podršku Rumunjskoj i Bugarskoj u otkrivanju neprijateljskih dronova. Žele bolju zaštitu podmorskih električnih i komunikacijskih kabela u Crnom moru. Parlament također kritizira rezerviran odgovor Bugarske na rusku prijetnju.
Prema šefici europske diplomacije Kaji Kallas, Rusija je od sredine srpnja pojačala napade na ukrajinske izvozne pravce. Pogođeni su i trgovački brodovi uz obale Rumunjske i Bugarske. Kallas upozorava da Rusija tako ne pogađa samo Ukrajinu nego prijeti i globalnoj opskrbi hranom.
