Studija priznaje da je upotreba kemijskih sredstava u poljoprivredi korisna za stabilnost proizvodnje hrane, ali dugoročno predstavlja prijetnju za raznolikost i kvalitetu tla.
Studija o „pokretačima" proizvodnje i potrošnje najavljena je prošle godine kao odgovor na poremećaje u globalnoj opskrbi žitaricama. Europska komisija se ranije protivila odgađanju dijelova Zelene agende i strategije od polja do stola jer opskrba hranom nije ugrožena.
Studija objavljena ovog tjedna usredotočuje se na desetke čimbenika („pokretača") za koje istraživači smatraju da utječu na globalnu opskrbu hranom. Izvještaj je objavljen ubrzo nakon što su ministri poljoprivrede EU ponovno zatražili dodatna istraživanja, jer nisu bili zadovoljni rezultatima ranijih studija.
U sada objavljenoj studiji u fusnoti se navodi da ovaj izvještaj ne zamjenjuje ranije izvještaje.
Radni dokument dodatno naglašava da kad hrana postane oskudnija, pritisak na plodnost tla, klimu, bioraznolikost i dostupnost vode raste. Ako se problemi s okolišem i klimom ne riješe brzo, mogu nastati poteškoće u opskrbi, upozorava Europska komisija. Troškovi nečinjenja na kraju su veći od troškova zelenjenja lanca opskrbe hranom.
EU komisija upozorava na prijeteći gubitak od 9 milijardi eura u poljoprivredi uslijed očekivane suše samo do 2030. Bez promjena u politici, prinosi ratarskih kultura 2030. će pasti za 4,5 posto. Uz odgovarajuću okolišnu i klimatsku politiku, pad prinosa u 2030. iznosit će samo 2,4 posto, navodi se u istraživanju.
Smanjenje upotrebe opasnih pesticida bilo bi važno za očuvanje bioraznolikosti i zaštitu kukaca. Prema Europskoj komisiji, to je moguće bez gubitka prihoda. Međutim, za to bi bile potrebne dostupne alternativne aktivne tvari i na tržištu bi se trebale pojaviti sortne otporne na bolesti koristeći nove genomske tehnike.