To proizlazi iz zajedničke studije Ureda za planiranje prostora (Planbureau voor de Leefomgeving, PBL) u suradnji s WUR-Wageningen o prirodnoj politici proteklih deset godina.
2013. godine država i provincije su dogovorile tzv. "Prirodni pakt": decentralizaciju prirodne politike sa državne razine na provincije. Cilj je bio poboljšati bioraznolikost. Prema prognozama, cilj do kraja 2027. godine neće biti ispunjen. To je dijelom zbog toga što se realizacija nove prirode temelji na dobrovoljnosti i spremnosti sudionika.
Za obnavljanje prirode bilo je dogovoreno da je potrebna veća posvećenost obnovi ekološkog sustava. No, nedavno kumuliranje politika u Nacionalnom programu za ruralna područja (NPLG) otežalo je i čak usporilo provedbu prirodne politike, zaključuju istraživači.
Obnova prirode zahtijeva, osim dobrog upravljanja i proširenja površina, veću posvećenost obnavljanju ekološkog sustava. To između ostalog zahtijeva zajedničku viziju budućnosti koja se u mnogim područjima još mora razviti.
Realizacija prirodnih ciljeva kroz procese u područjima tražit će "administrativnu predanost i političku hrabrost" od provincija i države zbog brojnih sukobljenih interesa, budući da se u isto vrijeme moraju ostvariti i drugi ciljevi (klima, poljoprivreda, voda).
Da bi se ostvarili ciljevi Natura 2000 potrebna je duboka promjena u poljoprivrednom poslovanju, primjerice prema ekstenzivnijem ili prirodu uključujućem načinu poljoprivrede, kako ističu preporuke.
Poljoprivrednici ne trebaju samo jasna upute o onome što se od njih traži, već i financijsku potporu i prilagođene propise od strane države ili provincije. To se posebno odnosi na poljoprivredna gospodarstva u blizini prirodnih područja, smatraju istraživači iz PBL-a i WUR-a.