Novi plan trebao bi olakšati tvrtkama i investitorima ulaganje u projekte koji doprinose obnovi prirode, poput obnove močvarnih područja, šuma ili obalnih zona.
Komisarka za okoliš Jessika Roswal naglašava da takva ulaganja nisu samo dobra za okoliš, već mogu biti i ekonomski isplativa. Ističe da očuvanje prirode ima vrijednost koja se trenutno nedovoljno iskorištava.
Ovom inicijativom Brisel se pridružuje ranijim naporima da se privatni novac uključi i u druge ciljeve zaštite okoliša. Dugo se već surađuje s privatnim sektorom na poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju onečišćenja voda i promicanju održive poljoprivrede. Brisel želi istu logiku primijeniti i na bioraznolikost s ovim novim prijedlogom.
U središtu plana su takozvani 'krediti za prirodu', vrsta tržnih dionica koje mjere utjecaj projekta na prirodu. Takvi projekti tada dobivaju neku vrstu žiga odobrenja EU. Namjera je da se uz postojeće javne financije uspostavi dobrovoljno tržište ovih kredita.
Ekološke organizacije reagiraju pomiješano. Vide prilike za dodatna ulaganja u projekte obnove prirode, ali upozoravaju da se privatni novac ne smije smatrati zamjenom za državne proračune. Smatraju da Brisel mora sam i dalje dovoljno ulagati u politiku zaštite prirode. Bez snažne javne potpore, prijedlog bi se mogao pretvoriti u prividno rješenje koje skriva postojeće nedostatke.
Druga zabrinutost je da planovi mogu dovesti do 'zelenog pranja', gdje investitori uz relativno male doprinose kupuju zeleni imidž. Ako tvrtke putem kredita za prirodu mogu tvrditi da postižu ekološke koristi, a pritom ne smanjuju vlastite štetne aktivnosti, prijeti odvratan fokus sa stvarnih strukturiranih mjera.
Europska komisija priznaje ovaj rizik i obećava snažan okvir za transparentnost i kontrolu. Komisija želi – prema vlastitim riječima – spriječiti da novi sustav omogućuje zloupotrebe ili neosnovane tvrdnje o ekološkim koristima.
Plan je dio šireg EU-ovog nastojanja za provedbu zakona o obnovi prirode i ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana. Prema Komisiji, godišnje je potrebno dodatnih desetine milijardi eura za obnovu prirode, a privatno financiranje može u tome odigrati ključnu ulogu.