U procurjelom prijedlogu zakona (koji će biti predstavljen u srijedu), prepušta se zemljama EU da same odrede kada i kako će uzimati uzorke tla. Također, ne postavlja se kvantificirani cilj za zdravlje tla. Time Bruxelles ignorira poziv objavljen u ožujku od strane skupina za zaštitu prirode i nekoliko međunarodnih tvrtki da se postave obvezujući ciljevi za sprječavanje erozije tla i onečišćenja.
EU već dugo ima zakone o kvaliteti zraka i vode, no još nema zakona o tlu. Prema ranijim izvještajima EU, 60 do 70 posto tla nije zdravo i podložno je eroziji, zbijanju, zagađenju i zasoljenju. Europska agencija za okoliš procjenjuje da postoji 2,8 milijuna lokacija s kontaminiranim tlom. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u EU-u prepolovila se u posljednjih 50 godina, navodi dokument.
Raniji prijedlog zakona iz 2010. godine nije uspio zbog protivljenja država članica, uključujući Njemačku i Francusku. Protivnici su tada tvrdili da Europska komisija prekoračuje svoje ovlasti. Kao dio planova za klimatske promjene i Zeleni plan, nova uredba o čistom tlu najavljena je krajem 2021.
Nizozemska vlada tada je u prvoj reakciji istaknula da postoje značajne razlike među zemljama i regijama EU u stanju tla, korištenju tla i interakciji sustava tlo-sediment-voda. Vlada je zagovarala dovoljno prostora za nacionalnu prilagodbu europskih ciljeva, što se očito sada uključuje u novu uredbu.
Paul Polman, bivši izvršni direktor Unilevera koji sada vodi kampanju za okoliš, rekao je za Financial Times da i on nada da će biti razvijeni "strožiji ciljevi", no da oni trebaju biti "vrlo specifični za lokaciju i usjev".
Bivša državna tajnica Stientje van Veldhoven, koja je sada potpredsjednica europskog odjela World Resources Institute, izjavila je da je "dobra zdravstvena kakvoća tla ključna za smanjenje emisija ugljika" i da je "ambiciozna provedba" mjera u zemljama EU "ključna". Prije je bila i međunarodna diplomata, predstavljala je Nizozemsku u Europskoj uniji i radila na istraživanjima EU o okolišu.