Mjera se odnosi na uvoz žitarica, uljarica i izvedenih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije, a cilj joj je smanjiti ruski izvor prihoda za financiranje rata protiv Ukrajine. Najnovije tarife imale bi daljnji utjecaj na „sposobnost Rusije da vodi agresivni rat protiv Ukrajine“.
Više kazne na uvoz umjetnih gnojiva također su namijenjene smanjenju ovisnosti europskih zaliha hrane o ruskim sirovinama. Naknada se ne primjenjuje na tranzit prema afričkim i azijskim zemljama jer EU ne želi ugroziti opskrbu hranom u tim regijama.
Mjere još trebaju biti odobrene od strane Vijeća ministara zemalja EU i Europskog parlamenta. Oni su ranije prihvatili slične mjere. Samo proruska Mađarska stvara probleme, no ne može ih spriječiti.
Europa već godinama ima problema s proizvodnjom umjetnih gnojiva koja nije dovoljna za zadovoljenje potražnje, zbog čega je uvoz neizbježan. Ta se situacija dodatno pogoršala nakon zatvaranja nekoliko tvornica umjetnih gnojiva u državama članicama EU.
Europska krovna poljoprivredna organizacija Copa-Cogeca razumije opravdanost geopolitičkih razloga Komisije, ali upozorava da poljoprivredni sektor mora biti spreman na ekonomske posljedice. Ove mjere mogle bi povećati cijene umjetnih gnojiva za sljedeću sezonu uzgoja za najmanje 40 do 45 eura po toni.
EU povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je da su tarife pažljivo usklađene kako bi služile višestrukim ciljevima. „Naš je cilj dodatno oslabiti rusku ratnu ekonomiju, smanjiti ovisnost EU, podržati našu industriju i očuvati globalnu sigurnost hrane“, citirano je.
Šefčovič je obećao „poduzeti sve potrebne korake za zaštitu naše europske industrije gnojiva i poljoprivrednika“.