Treba li europska prehrambena industrija ubrzano prijeći na korištenje održivijih i prirodi prijateljskijih pesticida? To pitanje Europska komisija želi u utorak odgovoriti akcijskim planom. Europske poljoprivredne organizacije već su najavile da će prosvjedovati zbog nedostatka naknada štete.
Trenutno (poljoprivredna) proizvodnja hrane u svijetu pati zbog posljedica blokade Zaljeva Hormuz. Budući da se umjetno gnojivo proizvodi iz uree i amonijaka uz sagorijevanje velikih količina (jeftinog) zemnog plina, poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju se s poskupljenjem umjetnog gnojiva.
Geopolitika
Europske zemlje trenutno su uglavnom ovisne o Rusiji i Maroku. U drugim dijelovima svijeta posljedice blokade Perzijskog zaljeva još su značajnije. S rastom cijena energije, umjetno gnojivo postaje ogroman trošak i za poljoprivrednike.
Promotion
To jasno pokazuje kako geopolitika utječe na društvo i dovodi do brojnih dilema vezanih za novčane tokove prema Rusiji, poslovni model koji ovisi o velikim količinama umjetnog gnojiva te našu upotrebu fosilnih goriva.
Svjetski
Posljedice naglog poskupljenja umjetnog gnojiva sada su vidljive diljem svijeta. Poljoprivrednici u Europi, Južnoj Americi i Aziji pokušavaju smanjiti troškove koristeći manje umjetnog gnojiva, sadeći druge usjeve ili odgađajući ulaganja. Neki razmišljaju i o tome da ostave njive neobrađene jer očekivani prinosi više ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Trenutačna kriza nastala je nakon zaoštravanja sukoba između Sjedinjenih Država i Irana. Zbog napetosti oko prolaza Hormuz, ključne rute za izvoz sirovina za umjetna gnojiva, međunarodne trgovačke tokove teško su poremetile. Od kraja veljače cijene uree, važnog dušičnog gnojiva, prema Europskoj komisiji porasle su više od pola.
Više od dvostruko veće
U zemljama poput Argentine cijene su se u kratkom vremenu udvostručile. I europske poljoprivredne organizacije zvone na uzbunu. U Latviji poljoprivrednici upozoravaju da bi poljoprivredno zemljište moglo ostati neiskorišteno jer su troškovi gnojidbe, goriva i energije postali previsoki. Prema analitičarima, situacija je ozbiljnija nego tijekom ranijih šokova tijekom pandemije korone ili izbijanja rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini.
Nema krize
Ipak, stručnjaci ne očekuju neposrednu svjetsku prehrambenu krizu u 2026. Mnogi su poljoprivrednici već ranije nabavili zalihe umjetnog gnojiva za nadolazeću sezonu. No pritisak na poljoprivredna gospodarstva nastavlja rasti, pogotovo u Europi, gdje se poljoprivrednici bore s visokim računima za energiju, strožim ekološkim pravilima i rastućim dugovima.
Prirodnije
Kriza istovremeno vodi i do promjena u poljoprivredi. Sve više poljoprivrednika traži načine za učinkovitije korištenje umjetnog gnojiva. To uključuje precizniju gnojidbu, drugačije plodorede i upotrebu usjeva koji trebaju manje hranjivih tvari, poput soje, ječma ili zobi. Također raste interes za tehnologije koje mogu smanjiti upotrebu umjetnog gnojiva.
EU-potpora
Prema stručnjacima, tržište umjetnog gnojiva se strukturalno mijenja. Dok su se tvrtke ranije oslanjale na brze svjetske isporuke, sada se pažnja okreće sigurnosti opskrbe i vlastitim proizvodnim kapacitetima. Europske zemlje nastoje smanjiti ovisnost o uvozu iz politički nestabilnih regija. Pojedini čak zagovaraju i EU-potpore za očuvanje (i proširenje!) europske proizvodnje.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, FAO, već je upozorila da bi globalne cijene umjetnog gnojiva u prvoj polovici 2026. mogle porasti još 15 do 20 posto ako se kriza nastavi. To bi moglo utjecati na proizvodnju osnovnih usjeva kao što su pšenica, kukuruz i riža.
Analitičari naglašavaju da posljedice mogu na kraju zahvatiti šire od same poljoprivrede. Povećani troškovi za poljoprivrednike mogli bi utjecati i na cijene hrane za potrošače. Time raste zabrinutost da geopolitički sukobi sve izravnije pogađaju svakodnevnu opskrbu hranom.